Nisu samo kronične bolesti: Što je zajedničko onima koji nisu preživjeli koronu?

Znanstvenici su analizirali podatke od 85 osoba preminulih od Covida-19 u ranoj fazi epidemije u Wuhanu i pokazalo se da je većina tih pacijenata imala neke sličnosti.

Istraživački tim u kojem su bili stručnjaci iz osam medicinskih ustanova iz Kine i SAD-a nedavno su analizirali podatke 85 pacijenata koji su umrli zbog otkazivanja više organa nakon što su bili hospitalizirani zbog teškog oblika Covida-19.  Te su osobe bile hospitalizirane između 9. siječnja i 15. veljače ove godine, a pokazalo se da su imali nekoliko zajedničkih faktora, što su autori studije objavili u časopisu American Journal of Respiratory and Critical Medical Care Medicine.

Većinom muškarci “u godinama”

Znanstvenici su imali pristup medicinskim kartonima tih preminulih osoba te su mogli provjeriti i eventualne kronične bolesti i komorbiditete ako ih je bilo, a mogli su provjeriti i koje su simptome imali nakon što su se zarazili virusom te vidjeti njihove nalaze laboratorijskih testova i CT snimke, kao i podatke o terapijama koje su primili tijekom boravka u bolnici.

Otkrili su da je 72,9 posto umrlih bilo muškog spola, prosječne dobi od 65,8 godina te da su imali kroničke bolesti, poput srčanih bolesti ili dijabetesa.

– Nadamo se da će ova studija upozoriti one koji to dosad još nisu shvatili na ozbiljnost Covida-19 te kao rizičnu grupu istaknuti muškarce u dobi iznad 50 godina s kroničnim komorbiditetima, uključujući hipertenziju, srčane i krvožilne bolesti i dijabetes – poručili su autori studije dodavši da su među preminulim pacijentima čije su podatke analizirali najčešći simptomi bili groznica, otežano disanje i umor.

Niska razina eozinofila

Znanstvenici su također otkrili da je 81,2 posto od preminulih obuhvaćenih ovom studijom imalo vrlo nisku razinu eozinofila (vrsta bijelih krvnih stanica koje imaju važnu ulogu u borbi protiv infekcija) u trenutku kad su hospitalizirani. Među komplikacijama koje su imali tijekom boravka u bolnici zbog Covida-19 najčešće su bile zatajenje pluća, šok, akutni respiratorni distresni sindrom, srčana aritmija ili nepravilan puls.

Slab učinak lijekova

Kao dio terapije, većina ih je primila antibiotike, antivirusne lijekove, glukokortikoide, a neki su intravenski primili i imunoglobuline (poznate i kao antitijela) ili interferon alfa-2b, koji je također stimulator imunološkog odgovora, no čini se da lijekovi nisu imali mnogo pozitivnih učinaka.

Možda je naše najznačajnije otkriće to da, iako su se respiratorni simptomi uglavnom javili tek oko tjedan dana nakon početka bolesti, kad su se jednom pojavili, došlo je do naglog pogoršanja stanja na što ukazuje i kratak vremenski period od dana hospitalizacije do dana smrti (u prosjeku 6,35 dana) – objavili su autori studije.

Napominju i da bi abnormalno niska razina eozinofila, stanje koje se naziva eozinofilopenija, mogla biti povezana s povećanim rizikom za smrtonosan ishod kod osoba koje obole od Covida-19.

I uloga genetike

Naglašavaju i da su analizirali podatke pacijenata iz Wuhana u ranoj fazi pandemije, no nakon toga se bolest proširila cijelim svijetom pa bi analiza preminulih u drugim područjima mogla donijeti iste ili možda različite podatke. U odgovoru na infekciju određenu ulogu može imati genetika, ali treba imati na umu i da se tijek pandemije može promijeniti kako virus mutira.


error: Content is protected !!