Niti u idućih pet godina nema proširenja EU, ali možemo li se barem približiti tome?

Prvog dana prosinca na dužnost je stupila nova Europska komisija koja će u sljedećih pet godina pred sobom imati čitav niz izazova u fluidnom svijetu koji uspostavlja novi svjetski poredak.

Krucijalno bi, prije svega bilo, da sama EU ojača, reformira se i dodatno učvrsti svoju geopolitičku ulogu i širi svoje vrijednosti. Upravo u tom kontekstu institucije i dužnosnici EU u ovom mandatu morati će se jasno ili barem jasnije odrediti kakav im je plan za zemlje zapadnog Balkana jer same priče i obećanja, koja se na kraju i ne ostvare, ovdje više ne prolaze.

S druge pak strane, ukoliko EU nije “glavni igrač” u ovoj regiji, to će sigurno biti netko drugi, što je i više nego vidljivo posljednjih nekoliko godina. Poruka nove predsjednice Europske komisije Ursule von der Layen kako su vrata EU i dalje otvorena za sve zemlje zapadnog Balkana jeste nešto pozitivno ali će vrlo brzo to morati pokazati i na djelima. A to brzo će biti početak 2020. godine, odnosno predsjedavanje Republike Hrvatske Vijećem EU i zagrebački summit s kojeg se očekuju konkretni koraci za zemlje regije.

Što sa zapadnim Balkanom?

Jasno je kako Unija trenutno ima čitav niz unutarnjih i vanjskih prioriteta (reforme same EU, ekonomski prosperitet, migranti, Brexit, odnosi s SAD, Rusijom i Kinom itd.) te kako “nestašna balkanska djeca” nisu blizu vrha te liste. Vjerojatno i sami svojim ponašanjem nismo niti zaslužili da budem top prioritet ali isto tako ne smije se doći u situaciju da se nama nitko iz EU ozbiljno ne bavi.

To bi cijelu regiju, a samim time i EU, moglo dovesti do brojnih problema i nestabilnosti. Frederica Mogherini, sada već bivša visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, kao i Johannes Hahn, bivši europski povjerenik za politiku susjedstva i proširenje, itekako su bili svjesni ove činjenice te su se svojski zalagali za nastavak proširenja i mnogo jači utjecaj EU na zapadni Balkan.

Dosta često su poručivali kako će EU ili izvoziti stabilnost u ovu regiju ili uvoziti nestabilnost iz nje. Njihovi nasljednici Josep Borrell i Olivér Várhelyi već su govorili o zapadnom Balkanu. Borrell je, predstavljajući svoj program, naveo da se želi osobno angažirati na reformama i procesu integracija zapadnog Balkana. Várhelyi je također rekao kako je europska perspektiva zemalja regije i dalje prisutna te će se i on osobno na sve načine boriti za nju.  Naglasio je kako namjerava povećati tempo strukturalnih i institucionalnih reformi s jakim naglaskom naosnove vladavine zakona, ekonomski razvoj, funkcioniranje demokratskih

institucije i reformu javne uprave.

– Moja vizija jeste da za pet godina imamo mnogo razvijeniji zapadni Balkan, mir između Kosova i Srbije a da Kosovo ima potpunu vizu liberalizacija i slobodno putovanje, pregovori o pristupanju Sjevernom Makedonijom i Albanijom u poodmakloj fazi, možda blizu kraja te  Srbija koja to jest spreman za pridruživanje, kazao je Várhelyi.

Dodajmo kako je Vijeće EU od Komisije zatražilo da definira i predstavi prijedloge u politici pristupanja EU a ostaje za vidjeti kada će se to dogoditi i što će biti politika u sljedećih pet godina.

BiH na začelju

S druge pak strane, mnogo toga ovisiti će i od samih zemalja regije jer njihovu “domaću zadaću” nitko drugi neće raditi. To će se posebno vidjeti ukoliko prođe francuski prijedlog o sedam etapa pristupnog procesa koji su reverzibilni – ukoliko ispunjavate uvjete idete naprijed, ukoliko ne, idete unatrag. I tok Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija uza sve probleme ipak pokušavaju raditi na ispunjavanju potrebnih uvjeta, BiH je i po tome najgora u regiji.

Većina potrebnih uvjeta i dalje je na čekanju, za mnoge od njih nema političke volje a veliko je pitanje hoće li je i biti narednih godina s obzirom na permanentnu političku krizu u zemlji ali i stavove pojedinih članica EU kako su protiv proširenja. Takvi stavovi mogu samo motivirati bh. političare da nastave s neradom i opstrukcijama te da traže druge alternative, što pojedini otvoreno i govore.

Kristalno je jasno kako niti jedna zemlja zapadnog Balkana trenutno nije niti izbliza spremna biti dio EU što znači kako će se narednih godina morati predano raditi kako bi do toga došli. Međutim, jasno je i to kako se niti jednoj od njih ne smije oduzeti europska perspektiva i nada u bolju budućnost. Većini bh. žitelja jedino je i ostala ta nada pa bi bilo katastrofalno ju ugasiti.

Piše: Dragan Bradvica

[email protected]

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!