NUŽNOST ODVEZIVANJA PROMETEJA

Metaforu „odvezani Prometej“ smislio je David Landes1969. god.’Oživila’ ju je Svjetska banka 2011. god. u studiji Inovacijska politika – vodič za zemlje u razvoju. Studijom se, kako joj i ime kaže, nastoji pomoći zemljama u razvoju koje nemaju inovacijsku politiku. ‘Inovacijski paradoks’ – kako pojavu ‘okovanog Prometeja’ naziva Svjetska banka – ogleda se u tome da BiH ne podržava inovacijske aktivnosti unatoč nedvojbeno visokim prinosima na te aktivnosti. Firme i vlasti u FBiH gube milijarde KM zbog izgubljenog povećanja produktivnosti i neostvarenja ekonomskog rasta.

Okovani bh. Prometej

BiH mora temeljiti svoj razvoj na povećanju produktivnosti radi nužnosti povećanja konkurentnost, smanjenja velikog vanjskotrgovinskog deficita i počela stvarati visoko plaćena radna mjesta.

Slika pokazuje da je BiH držala korak sa skupinom zemalja kojoj pripada (skupinom zemalja višeg srednjeg dohotka) do globalne krize iz 2007-2009. Poslije toga BiH gubi korak, a od skora i u odnosu na zemlje srednjeg dohotka. Prosječan dohodak BiH je više no dvostruko manji od prosječnog dohotka svijeta.

Sa sadašnjom stopom ekonomskog rasta od 3% BiH bi trebalo 25 godina, dakle razdoblje cijele jedne generacije, da dostigne sadašnji prosječan dohodak svijeta. A da bi postala zemlje visokog dohotka, nužno je da počne voditi računa ne samo o ekonomiji, nego i o društvu (i početi smanjivati društvene nejednakosti) i prirodi (i promovirati politiku zaštite okoliša).

Nekadašnje sporo po današnjim standardima pretvaranje znanstvenih otkrića u tržišne proizvode pretvorilo se danas u bjesomučnu utrku firmi i zemalja koje će prve stići na cilj,  pokriti troškove ulaganja u istraživanja i razvoj i druge troškove i ostvariti ekstra profit.

21. stoljeće je doba rapidnih inovacija i tehnoloških promjena koje problemi starenja nezaposlenosti i neaktivnosti stanovništva te klimatskih promjena i nejednak pristup zdravstvenim i drugim uslugama još više ubrzavaju. Nitko se niti usuđuje predskazati što će biti pandani 21. stoljeća onome što su u 20. stoljeću bili kvantna teorija, otkriće strukture DNA i Internet.

Za razliku od Prvog strojnog doba, u kojem su tijekom dva protekla stoljeća, strojevi zamjenjivali mišiće, u ovom, Drugom strojnom dobu, strojevi počinju zamjenjivati mozak. Ono što je u praskozorje Prvog strojnog doba, dok je još dominirala manufakturna proizvodnja, vidio otac ekonomske znanosti Adam Smith i govorio da će strojevi biti izmišljeni radi povećanja produktivnosti rada kad radni zadaci postanu pojednostavljeni i rutinizirani kroz podjelu rada, postalo je danas banalna realnost.

Nužnost uvođenja ‘prevodilačke infrastrukture’

Zemlje se utrkuju koja će bolje razviti i usavršiti ‘prevodilačku infrastrukturu’, koja osigurava brz i učinkovit ‘prevod’ znanstvenih otkrića u komercijalne proizvode. Niz zemalja je razvio vrlo učinkovitu infrastrukturu te vrste. Nijemci imaju Fraunhofer Gesellschaft, najveću u Europi,  Tajvan ima ITRI, Južna Koreja ETRI, Nizozemci TNO, Britanci Katapult centre itd,

U BiH nema ni primisli o nužnosti utemeljena takve mreže, dok su Nijemci utemeljili svoju Fraunhofer mrežu još 1949. god., pa  proslavljaju 70 godina njenog djelovanja. Danas ju čini 69 instituta za primijenjena istraživanja, koji sklope oko 8,000 istraživačkih ugovora godišnje i ostvare prihod preko tri milijarde dolara – svega 1%  ugovora ostvari gubitak.

Ako u Ontariju (jednom od deset kanadskih entiteta zemlje s 14 vlada) smatraju da  trebaju dokinuti „mediokritetsku inovativnost“, zašto se tako ne bi  postavila i (F)BiH, koja, ne da nema mediokritetsku inovativnost, nego nema nikakvu.

Posljednjih 20-tak godina došlo je do značajnih promjena u vezama  proizvođača znanja (instituta, centara i sl.) i korisnika znanja (firmi i dr). Uloge im se sve više preklapaju, pa se „trogrbi model“ – prema kojemu su uloge univerziteta, instituta i privrede razdvojene – napušta. Univerziteti i firme  se uvezuju u inovacijski sistem zemlje.

OECD je ustanovio da je „veza između univerziteta i istraživačkih instituta i malih firmi diljem Balkana minimalna“. BiH univerziteti i mala poduzeća funkcioniraju skoro u cijelosti kao „odvojeni svjetovi“.

U FBiH istraživačka djelatnost i visoko obrazovanje u nadležnosti kantona, no većina kantona nema ni zakon o naučno-istraživačkoj djelatnosti. Naravno, nema ni izdvajanja sredstava za nauku, pa ni podešavanja djelovanja proizvodnje znanja sukladno potrebama privrede.

Nužnost tehnološko-inovacijskih centara

TIC obično rješavaju zajednički problem jednog ili više sektora neke privredne djelatnosti i pružanju neovisan ekspertni savjet koji pomaže MSP u prevladavanju informacijskog jaza kao jednog od ključnih razloga sistemskih slabosti tržišta.

Kantonalna ministarstva bi trebala pomoći razvoj tehnološko-inovacijskih centra (TIC) korištenjem subvencija. Pristup je korišten u slučaju mnogih istraživačkih centara zemalja članica OECD, pri čemu se subvencioniranje koristilo tijekom  nekoliko godina po utemeljenju. Pri tome trebaju uvesti mjerenje performansi ugovora kao i djelovanja centara kako se ne bi desilo da se ne razvije temeljna, subvencionirana aktivnost centra, već da se dodijeljene subvencije prelivaju u druge namjene.

Ministarstva bi, ako nikako drugačije, mogla podupirati TIC kroz politiku javnih nabavki. Inovaciona politika se sve više oslanja na stranu tražnje, pri čemu su javne nabavke od iznimne važnosti. Skorija istraživanja u EU također ističu važnost politika javnih nabavki  u poticaju inovatorstva.

Javne nabavke predstavljaju značajnu mogućnost za poticanje inovatorstva iz dva razloga: (i) država je često voljnija ili sposobnija platiti više cijene, koje se obično traže pri uvođenju novog proizvoda i (ii) tražnja države često dostiže vrlo brzo kritičnu masu, posebice stoga što državne agencije/tijela  mogu udružiti pojedinačne tražnje i stvoriti jači poticaj te doprinijeti smanjenju tržišnog rizika, promatrano sa stanovišta TIC-a.

TIC bi trebao biti politehnički, tj. uključivati što više tehničkih disciplina kako bi bio u stanju opslužiti što širi raspon klijenata. Također treba biti dovoljno specijaliziran kako bi bio atraktivan klijentima i internacionalno vidljiv.

I u OECD  zemljama su TIC, pored državnih laboratorija (naročito u oblasti obrane) i nekih istraživanjima intenzivnih firmi, ključni proizvođači znanja. U oblasti inovacija njihova uloga je ključna.

TIC bi mogli biti specijalizirani za istraživanja, obrazovanje za istraživanja i stručnu obuku radne snage s potencijalnom da postanu internacionalni lideri u pojedinim nišama ekonomije u kojima određena regija BiH već ima snažnu ili potencijalno snažnu internacionalnu kompetentnost.TIC bi se formirao kao ‘joint venture’ univerziteta (privatnih i javnih) i firmi odnosne regije predvođenih liderom ili polom razvoja regije.

TIC bi mogao doprinijeti privlačenju investicija u regiju, posebice inozemnih izravnih investicija (III) identificiranjem investicijskih prilika te pružanjem usluga za zadovoljenje strateških potreba (inozemnih) firmi-investitora (razvoj vještina, poboljšanje sposobnosti firmi iz lanca ponude i sl.).

BiH ima niži udio dodane vrijednosti prerađivačke industrije u bruto domaćem proizvodu nego ijedan ekonomski i regionalni komparator. Prosjeci zemalja svijeta, zemalja članica EU, zemalja s visokim dohotkom, zemalja s višim srednjim dohotkom, zemalja ekonomskih komparatora i zemalja regionalnih komparatora su viši nego kod BiH.

Pred BiH je vrlo zahtjevna tranzicija od postojećeg nisko tehnološkog izvoza (svega 33 US$ p.c. u 2017.) do izvoza intenzivnog vještinama i kapitalom, pri čemu TIC može imati veoma važnu ulogu u razvoju vještina te transferu i razvoju tehnologije.

Kanton Sarajevo bi se primjerice mogao fokusirati na razvoj TIC u oblasti u kojoj ima latentnu komparativnu prednost. TIC, ikone produktivnog javno-privatnog partnerstva u Tajvanu, razvile su se u institucije u kojima visokotehnološke firme traže i adaptiraju najnovije tehnologije, prosperirajući u međusobno najvećoj mogućoj blizini i iskorištavajući sinergiju koju stvara tehnološki napredak.

Na ruku TIC idu i najnovije tendencije funkcioniranja univerziteta, koje pokazuju smanjenje uloge središnjih vlasti kao klijenta i upravljača i otvaranje novih regionalnih, internacionalnih, socijalnih i privrednih tržišta. Također, sve se više naglašava važnost konkurentnosti univerziteta na sve konkurentnijim tržištima obrazovanja, istraživanja i privredne suradnje. Posebice se sve više koriste strateška partnerstva s privredom. Jednostavnije kazano, europski univerziteti polagano teže anglo-američkom modelu.

TIC postaju sve više, općenito promatrano, intenzivni istraživanjima i doktorskim studijama. Doktoranti se kroz njih uključuju u istraživanja, posebice primijenjena, što pomaže TIC razviti i regrutirati kadrove. Istodobno, kadrovi s TIC prolaze kroz vlastite doktorske studije, koje čine pored svojih redovnih, istraživačkih poslova na TIC. Na ove načine TIC postaju sve više doktorantima intenzivni centri. Istraživanjima intenzivni centri sve više povećavaju obim primanja i financiranja doktoranta i u mjere u kojoj njegovi kadrovi angažirani part-time služe  u nastavi za doktorante kao nastavnici ili kao mentori na doktorskim disertacijama.

Ključne preporuke

Da bi (F)BiH ojačala komercijalizaciji istraživanja i razvoja i inovacije firmi, nužno je: (i) povećati ulaganja u istraživanja i razvoj barem na razinu Afričke unije (1% bruto domaćeg proizvoda) kad ne može na razinu Europske unije (3% BDP) s aktualnih 0.2% (jedna od mogućnosti je uzeti kredit kod neke internacionalne razvojne banke u iznosu od 100 mln KM i plasirati kao inovacijski kredit privredi uz obvezu da ona uloži dodatnih 100 mln KM, (ii) osmisliti i provesti mjere politike usmjerene na poticanje istraživačko razvojnih i inovacijskih kapaciteta poslovnog sektora (kroz porezne olakšice za angažiranje osoblja i kapitala), (iii) ojačati aktivnosti komercijalizacije istraživanja i veze znanosti i privrede (donijeti program uspostave istraživačko razvojnih centara (jedan po kantonu) i (iv) aktivno koristiti javne nabavke u svrhu poticanja inovacija privatnog sektora.

AUTOR: Vjekoslav Domljan

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!