‘OD KISELJAKA DO PANTOVČAKA’: Predsjednica želi postati pjevačica, a pjevač predsjednik!

Kao predsjednički kandidat Milan Bandić je 2009.godine dobio od dijaspore 104 tisuće glasova, a Ivo Josipović manje od 9 tisuća. Kolinda Grabar Kitarović i Miroslav Škoro će se grčevito boriti za naklonost, prije svega Hrvata u BiH, dok Zoran Milanović ne želi u kampanji okupirati ovaj prostor.

Izborna kampanja za predsjednika Hrvatske je već poprimila ozbiljne dimenzije.

Sve češća istraživanja u toj susjednoj zemlji signaliziraju mrtvu utrku, pa vjerojatno moguće i drugi krug izbora, jer niti jedan kandidat nije toliki favorit da bi sebi mogao osigurati mandat na Pantovčaku već u prvom krugu.

Neizvjesna utrka

Vrlo je zanimljiva i neizvjesna utrka između dvoje desničara, sadašnje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i Miroslava Škore, dok ljevičar Zoran Milanović dosta komforno kruži po lijevom spektru i priželjkuje rasplet mrcvarenja između Kitarović i Škore čije je biračko tijelo, barem ideološki, otprilike isto.

Predsjednica želi postati pjevačica, a pjevač predsjednik. Postala je to već rasprostranjena anegdota u ‘lijepoj našoj’ koja je i svojevrsni duhovit presjek dosadašnje kampanje između Kolinde Grabar Kitarović i Miroslava Škore.

Hoće li im se ‘ostvariti snovi’ presudno ovisi i od končanih rezultata koje će im donijetim glasačke kutije. Predsjednica koristi svagu zgodu da zapjeva i da se predstavi u nešto ležernijem izdanju, dok popularni Slavonac svoje hitove i megapopularnost na glazbenoj sceni želi upregnuti u izbornu kampanju i eventulanu predsjedničku pobjedu. 

Glasovi dijaspore

Za razliku od dosadašnjih kampanja za predsjednika Hrvatske, ovog puta se neuobičajeno daje na značaju glasovima dijaspore. Neki čak predviđaju da bi krajem godine Hrvati  koji žive izvan matične domovine, a poglavito Hrvati iz BiH, iako su i oni demografski grozno osakaćeni, mogli u konačnici presuditi.

Nije nikakva tajna, Kolinda Grabar Kitarović želi iskoristiti infrastrukturu sestrinskog HDZ-a BiH, tople preporuke stožernika Dragana Čovića i, naravno, svoju osobnu i nespornu popularnost i odavde uknjižiti nekoliko desetina tisuća glasova. Pjevač Miroslav Škoro jeste popularan među Hrvatima u dijaspori, njega očigledno podržavaju krugovi na desnici koji su protiv HDZ-a, primjerice pravaši ili neki ratni zapovjednici. Međutim, objektivno, on ne može računati niti približno na broj birača kao predsjednica Kitarović.

Ali, i nekoliko tisuća možda može biti od velike koristi.

Kandidat SDP-a Zoran Milanović neće u kampanji pohoditi BiH niti privoljavati Hrvate  u dijaspori. On principijelno smatra kako Hrvati izvan Hrvatske ne bi trebali birati građanima Hrvatske predsjednika.

Zato će Milanović sa strane motriti rasplet ‘istrebljivanja’ između Kitarović i Škore i vjerojatno bi najsretniji bio da malo Hrvata iz dijaspore izađe na izbore, a ono što bude glasovalo da se podjednako raspodijeli na njegove ljute rivale. Sadašnja je predsjednica u nekoliko navrata u medijskim nastupima poručivala kako “moramo omogućiti svim hrvatskim državljanima da imaju pravo glasa”.

Na istom tragu je i Miroslav Škoro, dok Zoran Milanović jasno daje do znanja da u kampanji neće odlaziti u Bosnu i Hercegovinu iako su ondje i hrvatski birači.

-Ići aktivno voditi kampanju u drugu državu smatram nemoralnim, čak i opasnim, izjavio je Milanović te dodao da je i prije i tijekom premijerskog mandata odlazio u BiH, ali ne po novac i glasove nego s programima za određene projekte.

 ‘Od Kiseljaka do Pantovčaka’

Mnoštvo analitičara u Hrvatskoj prognozira, a neki se otvoreno i pribojavaju, kako bi se lako moglo dogoditi da predstojeće predsjedničke izbore presude glasovi Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

Ne iz stvarne dijaspore jer se na izbore odaziva minimalan broj hrvatskih iseljenika koji žive, primjerice u Švedskoj, Kanadi, Argentini, pa čak i u Njemačkoj, nego dakle iz BiH u kojoj Hrvati zapravo nisu klasična dijaspora ili iseljeništvo nego autohtona konstitutivna nacionalna zajednica.

Zanimljivi su podatci o glasovanju i rezultatima u ne tako davnoj prošlosti. U izbornom srazu s dr.Ivom Jospovićem, Kolinda Grabar-Kitarović je u drugom krugu prošlih predsjedničkih izbora osvojila iz dijaspore 33 tisuće, a Ivo Josipović samo tri tisuće glasova.

Kada se zbroje svi glasovi na spomenutim izborima, razlika je iznosila 32.000, a to znači – da je za Josipovića glasalo samo tri tisuće birača više – Hrvati koji ne žive u Hrvatskoj odlučili bi tko će biti predsjednik ove države. Ali, iseljenuištvo je ipak najviše pokorio Milan Bandić. Na predsjedničkim izborima 2009. Milan Bandić je dobio impresivnih 104.000 glasova iz dijaspore, a Ivo Josipović manje od devet tisuća.

Međutim, zahvaljujući aklamativnoj potpori u Hrvatskoj pobijedio s razlikom od 450.000 glasova pa nitko nije otvarao ovaj fenomen. Sve je dakako zakonito, Ustav R. Hrvatske. Prije nepun mjesec dana Kolinda Grabar Kitarović je euforično dirnula Hrvate predizbornom porukom “od Visa do Kupresa, cijela Hrvatska”. Analitičari smatraju kako će takvih populističkih, emotivnih poruka biti sve više upravo stoga što Kolindina prednost ispred Miroslava Škore nije nedostižna.

Ona će u BiH tražiti glasove koji će održati sadašnju prednost, a on ih treba kako bi prestigao aktualnu stanovnicu Pantovčaka. Cinici slute kako će predsjednica Kitarović uskoro plasirati bombastični predizborni slogan “Od Kiseljaka do Pantovčaka”.  Podsjećamo, što je čini se važno, u zadnjih godinu dana u BiH je učetverostručen broj biračkih mjesta na kojima se može glasati, a prije svibanjskih europskih izbora broj birača u dijaspori popeo se na 155 tisuća.

Prosta računica kaže neka na predsjedničke izbore iziđe svaki drugi, to je sedamdesetak tisuća glasova, koji uvelike utječu na konačni rezultat. Kako god i nakon predsjedničkih izbora Hrvatska će možda imati i predsjednika i pjevača, samo možda u zamjenjenim ulogama, osim ako račune ne pomrsi Zoran Milanović.

Da. L.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!