Paulo Rangel za Dnevni list: Žitelji BiH ne žele sukobe po etničkim linijama, oni samo žele živjeti bolje

“Mjesto za zapadni Balkana je Europska unija. Mjesto za Bosnu i Hercegovinu je EU. EU neće biti kompletna bez zapadnog Balkana i bez BiH. Uz to, BiH je dobar primjer od kojeg može učiti Europu jer je mjesto pluralnosti religija i etničkih grupa. Europa je upravo to. Naravno, unutar EU moramo uvjeriti neke ljude da ne budu skeptični ali ukoliko nam BiH pomogne, biti će i dalje teško, ali ćemo uspjeti”, poručio je na susretu s novinarima iz BiH Paulo Rangel, novi izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH.

– Ljudi su bili jako zabrinuti izostankom bilo kakvog rješenja u BiH ali zbog posljednjih događaja oko formiranja vlasti ipak se pojavilo neko svijetlo na kraju tunela i nada. Vjerujem kako možemo uraditi mnogo više. Mislim da različite stranke, različiti politički lideri, članovi Predsjedništva BiH moraju početi graditi međusobno povjerenje. Isto tako, moraju početi graditi istu razinu povjerenje s EU dužnosnicima koji su spremi graditi mostove, kazao je Rangel.

Bolji standard za sve žitelje

Više nego jasno kaže kako njegova najveća briga nisu politička, institucionalna i ustavna situacija nego žitelji BiH. Dodaje kako njegova iskustva dok je boravio u BiH, tada u svojstvu potpredsjednika EPP-a odgovornog za članstvo, da civilno društvo i obični ljudi nisu uključeni u rasprave i podizanje tenzija.

– Oni samo žele napredak, prosperitet, žele imati bolji život, imati posao, imati bolje plaće, da ne moraju iseljavati u tako dramatičnim razmjerima, da imaju zaštitu i sigurnost. Ljudi imaju mnogo identiteta, a ne samo to da su Hrvati, Srbi ili Bošnjaci. Oni su prije svega ljudi. Mislim kako bh. političari ponekada nisu u dodiru s tom realnošću. Ljudi ne žele sukobe po etničkim linijama, oni samo žele živjeti bolje. Oni zaslužuju živjeti bolje, poručuje Rangel. Smatra da ukoliko taj proces poboljšanja ekonomske i socijalne situacije počne, ljudi se više neće baviti temama koje unose razdor. Vrlo je jasan i u ocjeni kako se ne smije dopustiti situacija da nitko ne isporučuje nikakve rezultate, moraju se ponuditi ekonomske i socijalne reforme koje će dati nadu žiteljima. Jasno mu je, kako nastavlja, da će to bez funkcionalnih institucija teško ići, teško će se isporučiti akcijski plan.

– Apsolutno sam spreman ponuditi moje usluge i prednosti koje imam – ne dolazim iz zemlje koja je involvirana u regiji, zbog toga sam i izabran, dolazim s dalekog zapada, tako da mogu pričati sa svima bez ikakvih predrasuda, bez ikakvih osuda što je bilo u prošlosti. Postoji samo jedan način građenja bolje i pozitivne budućnosti a to je zaboraviti prošlost i u određenim okolnostima oprostiti, stava je Rangel.

Kao primjere za to nazvao je Portugal i Španjolsku koje su iz diktatura izašle 1974. odnosno 1975., te nakon toga nisu ponavljali greške iz prošlosti, nisu krenule u međusobne optužbe, nisu krenule u presude koje bi nastavljale praviti podjele i razdavati obitelji a sve to se pokazalo dobrim rješenjem.

– Ljudi misle da je BiH problematična, ali nije. Probleme slične kao u BiH imaju mnoge zemlje, razlike između etničkih grupa. Imate ih u Španjolskoj, imate ih u Belgiji. Ali te zemlje grade sustav i društvo u koje može živjeti sa određenim tenzijama ali međusobnim poštivanjem, naglašava Rangel.

Migrantska kriza

Istaknuo je kako je svjestan da su ljudi razočarani odlukom Europskog vijeća za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, što je i prema njegovim riječima bila velika greška. Dodaje kako su Europski parlament, Komisija i 25 zemalja članica bili za početak pregovora sa ove dvije zemlje.

– Međutim, sjećam se da kada je Portugal želio ući u EU, i kada smo bili spremni, Španjolska nije. Mi smo tada morali čekati, mnogi su u Portugalu govorili kako je to nepošteno, ali nije, svi su to prošli. To se svima događa, to je proces i nije usmjereno protiv Balkana. Toga svi morate biti svjesni, rekao je izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH.

Posebno se dotakao i problema oko migrantske krize i migrantskim kampovima. Mišljenja je kako je tu EU mogla i trebala učiniti mnogo više. Naravno, kako kaže, tu mora postojati kooperacija nacionalnih, entitetskih i lokalnih vlasti ali one ne mogu kooperirati ukoliko EU ne ponudi nešto.

– Tu ne mislim samo na financijsku potporu. Mi smo, prema mom mišljenju, na rubu humanitarne krize jer podaci IOM pokazuju kako najmanje 3.000 ljudi bez skloništa. Ne govorimo o migrantima u nekim lošim uvjetima, nego bez ikakvog skloništa. Ovo je vrlo, vrlo zabrinjavajuća stvar. Bh. vlasti nisu u mogućnosti riješiti ove probleme sami i nužna im je dodatna podrška. Mi smo tu zakazali. Financijska pomoć je tu, ali mora se raditi i na drugim vidovima pomoći, kao što je primjerice slanje timova stručnjaka koji bi zajedno s bh. vlastima pokušali riješiti ovaj problem. Zašto sam zabrinut? Pa mislim kako problemi s migrantima mogu postati samo veći i veći. Ukoliko moramo nekoga kriviti, mada ne volim i izbjegavam tu riječ, mislim da EU ne radi dovoljno, ustvrdio je Rangel.

Posebno se dotakao i nehumanih uvjeta u kampu Vučjak te da se ta situacija mora hitno riješiti.

Iz Bruxellesa: Dragan Bradvica, [email protected]

error: Content is protected !!