POTRAŽNJA ZA RADNICIMA Nedostaju radnici u oblasti građevinarstva, vozači, krojači, informatičari

Prema anketi tržišta rada koju je uradio Zavod za zapošljavanje FBiH, utvrđeno je  da, među ostalim, nedostaju radnici u oblasti građevinarstva, vozači, krojači, informatičari…

Bez strateškog pristupa rješavanja nagomilanih problema na tržištu rada kao i sveobuhvatne reforme teško da će doći do važnijih pomaka u smanjivanju nezaposlenosti, odnosno povećanja zaposlenosti, poruka je s konferencije “Izazovi na tržištu rada 2019.”. Nažalost, to se do sada nikada nije dogodilo ali prema tvrdnjama Veska Drljače, ministra rada i socijalne politike Federacije, upravo to predstavlja  jedan od prioriteta u radu Vlade FBiH. Naime, naglašava kako su svi svjesni da nam je poslovno okruženje vrlo nekvalitetno, sivo tržište izraženo, postoje brojni problemi vezani za vještine i znanja koje posjeduje radna snaga, veliki odliv stručnih kadrova, da mladi koji se žele zaposliti imaju probleme zato što nemaju radno iskustvo i sve to usložnjava ovu situaciju

– Želimo da kroz set mjera napravimo jednu značajnu reformu i da približimo naše zakonodavstvo međunarodnim standardima i dokumentima, naglasio je Drljača.    

Niz mjera

Istaknuo je kako je donesen Zakon o radu i izmjene i dopune tog zakona a zakon o zaštiti na radu nalazi u Parlamentu FBiH, te da se negdje od ožujka prošle godine čeka da se izjasni o prijedlogu zakona. Zakon o mirnom rješavanju sporova je također u Parlamentu. Također su i brojni podzakonski akti, među kojima i oni o radu agencija za posredovanje i pristup u zapošljavanju. Imali smo 68 agencija koje se bave posredovanjem u zapošljavanju, a sada nakon izmjena i dopuna uredbe, kao i izvršene revizije tih agencija, utvrđeno je da postoji samo pet agencija, što predstavlja značajan iskorak, naveo je Drljača. Dodaje kako je donesen pravilnik kojim se vode evidencije o zapošljavanju, a cilj je da se kroz te mjere evidentiranja faktički spriječi mogućnost rukovoditelja da ne prijavljuje radnike i prijavljuje niži osobni dohodak koji predstavlja osnovicu za poreze i doprinose.

Helena Lončar, direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje, rekla je kako poslodavci teško dolaze do radne snage koja im treba u smislu kvalifikacija, stručnosti ili profila što se odražava i na ukupno poslovanje poslodavaca, kao i stanje u društvu.

– Oni koji su najtraženiji na tržištu rada ne mogu se naći, pojavljuje se problem neusklađenosti obrazovnog sustava sa potrebama na tržištu rada. Imamo problem, ne samo mi nego i zemlje u okruženju i to je problem koji će trebati studioznije rješavati, poručila je Lončar. Prema anketi tržišta rada koju je uradio ovaj zavod, utvrđeno je  da, među ostalim, nedostaju radnici u oblasti građevinarstva, vozači, krojači, informatičari.

– Imamo nekoliko programa i široku lepezu mjera koju dograđujemo svake godine u zavisnosti od potreba tržišta rada, idemo za tim da omogućimo kroz naše programe i mjere da svako može dobiti poticaj, kazala je Lončar, podsjećajući kako imaju posebne kategorije i odvojena sredstva za mlade, žene, za dugoročne nezaposlene, prvo radno iskustvo itd.

Nova povećanja plaća?

Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, tvrdi da kada je riječ o visoko specijaliziranim i visoko stručnim kadrovima, poslodavci već dvije, tri godine imaju problem naći odgovarajuću radnu snagu. Počinje se pojavljivati problem i kod kadrova, dodao je, koji nisu tako profilirani kao što je ugostiteljstvo, trgovina, građevina. Kaže kako je to vjerojatno posljedica migracija ali jedan od problema je neusklađenost potreba poslodavaca i školskih programa i zanimanja za koja se školuju mladi.

– Visokoobrazovani i visoko specijalizirani radnici nam najviše nedostaju, od varilaca CNC operatera, vozača, majstora svih kategorija, inženjera, tehničara…, rekao je Pandurević. Javnost je, kako je naveo, svjesna da je u zadnjih godinu i po dana došlo do bitnog porasta plaća, najvećeg u regiji u postotku, što je posljedica prvenstveno rasta plaća u privatnom sektoru. Navodi kako su poslodavci spremni odmah početi razgovore o povećanju minimalne plaće, a tržište će ih natjerati da će za manje od dvije godine prosječna plaća sa 930 maraka skočiti na 1.200 maraka.

Sa zavoda brisano gotovo 10 tisuća osoba. Zapošljavanje ili nešto drugo?

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, 30. travnja u BiH je bilo 413.826 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja te je u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 9.490 ili 2,24 posto. Prema ovim navodima, nezaposlenost je smanjena u Federaciji za 7.549 osoba (2,35 posto), u Republici Srpskoj za 1.730 osoba (1,85 posto) i u Brčko distriktu BiH za 314 osoba (3,72 posto). Nakon ovakvih podataka postavlja se logično pitanje – je li moguće da ovakva BiH kakva je danas u samo mjesec dana zaposli gotovo 10 tisuća osoba? Ukoliko je, to je zaista velika vijest i za svaku moguću pohvalu je ovakvim podacima se ne mogu pohvaliti niti najrazvijenije zemlje svijeta. S druge pak strane, ukoliko znamo kakav egzodus iz BiH vlada posljednjih godina, ali i kako je bilo raznoraznih statističkih makinacija kako bi se stanje prikazalo boljim nego ono jeste, ostaje velika sumnja da su svi ili pak najveći broj od ovih 10 tisuća ljudi uistinu zaposlen.

– U strukturi osoba koja traže zaposlenje, zaključno sa 30. travnjem NKV radnika je 115.404 ili 27,89 posto, PKV-NSS 7.769 ili 1,88 posto, KV 132.118 ili 31,93 posto, VKV 1.727 ili 0,42 posto, SSS 116.048 ili 28,04 posto, VŠS 6.253 ili 1,51 posto i VSS 34.507 ili 8,34 posto. Najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine osobe sa trećim stupnjem obrazovanja – KV radnici 31,93 posto, te radnici sa SSS 28,04 posto. U travnju je brisano ukupno 23.344 osobe sa evidencija službi zapošljavanja. Od ovog broja zaposleno je 15.695 osoba. Istovremeno je za 7.698 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom razdoblju prijavili potrebe za zapošljavanjem 8.883 novih radnika, navodi se u priopćenju. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u ožujku broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 822.275, a od toga je 353.491 žena. U odnosu na veljaču broj zaposlenih osoba povećao se za 0,3 posto, a broj zaposlenih žena se povećao za 0,5 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti za ožujak iznosila je 34 posto i u odnosu na veljaču 2019. godine smanjila se za 0,4 posto.

Piše: Dragan Bradvica, [email protected]

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!