Potrebne istraživačke priče o tome zašto nema više transplantacija organa u BiH

Udruženje BH novinari u saradnji sa Donorskom mrežom i udruženjima pacijenata održali su sastanak sa predstavnicima medija, na kojem su poručili da bi novinari trebali više istraživati s fokusom na primjenu zakona, ljudska prava pacijenata, koji trebaju organe da bi preživjeli, te o humanom aspektu doniranja organa.

Rečeno je da će BiH ove godine zabilježiti neslavni rekord po minimalnom broju obavljenih transplantacija.

– Postoje stručnjaci, sredstva i zakon. Tu se treba istraživati zašto nema više transplantacija – kazala je generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić.

Predsjednica Donorske mreže BiH Halima Resić smatra da se o toj temi samo piše i izvještava povodom Svjetskog dana bubrega i Svjetskog dana doniranja organa.

– Ne možemo iz entuzijazma živjeti i imati rezultate. Mnogi neće na televiziji da pričaju o transplantacijama – kazala je Resić smatrajući da su mediji ključni u pravilnom izvještavanju o doniranju organa.

Predložila je da bi se u medijima trebalo više emitovati o tome šta je ljude inspirisalo da doniraju organe.

– Donorska mreža ne bi imala nikakvih rezultata da nas svih ovih godina mediji nisu pratili. Vijeće Evrope je 2018. godine svojim preporukama reklo da je medijska kampanja izuzetno značajna u podizanju svijesti građana o potrebi doniranja organa. Problem je što ta kampanja u BiH nije kontinuirana – konstatovala je Resić.  

Iako u BiH ne postoji registar onih koji su potpisali donorske kartice računa se da ima više od 50.000 donorskih kartica.

Na susretu s medijima predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih FBiH Tomislav Žuljević podsjetio je da je Vlada Federacije BiH donijela određene zaključke, koji “obavezuju kliničke centre da moraju da rade transplantacije i obavezuju osnivače dijaliznih centara da obnove aparate koji su u veoma lošem stanju“.

– U 2015. godini imali smo 28, a ove godine sedam transplantacija s tim da u Kliničkom centru u Sarajevu nismo imali ni jednu – naveo je Žuljević.  

Zaključeno je da se “građani BiH kojima je neophodna transplantacija organa posljednjih godina suočavaju sa sve težim preprekama zbog pasivnosti nadležnih institucija da pokrenu programe transplantacije u državi te stvore bolje uslove u hemodijaliznim centrima”.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!