Praštalo: Da nije bilo EU-a, ne bi bilo ni formiranja vlasti BiH

Nadamo se da ovo neće biti još jedan od propalih pokušaja da se postigne neki dogovor ili ostati mrtvo slovo na papiru, kazao je za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednik Europskog pokreta u BiH (EP BiH) Predrag Praštalo uosvrtu na nedavno postignuti dogovor lidera tri vladajuće stranke u BiH o formiranju Vijeća ministara.

Odgovarajući na upit u čemu Europski pokret vidi poseban značaj navedenog dogovora, sugovornik RSE kaže da u Pokretu smatraju da je BiH nakon Općih izbora ušla u jednu od najvećih poslijeratnih kriza, jer političari nisu bili dovoljno mudri i spremni pronaći kompromise tako da BiH, nešto manje od godinu dana nakon izbora, nije formirala vlast na razini države, ali niti novu Vladu FBiH. Stoga EP pozdravlja svaki dogovor političkih subjekata, a posebno o formiranju vlasti, jer je to ključni korak za sve reforme, a osobito za nastavak procesa europskih integracija, kaže on te iskazuje nadu da taj sporazum neće urušiti ono što je teško postignuto te da će biti ispunjen u zadanom roku od 30 dana.

Upitan zašto inzistira na značaju kompromisa, Praštalo kaže kako svi koji se bave politikom znaju da je kompromis uspjeh, a ne neuspjeh. A postizanje sporazuma bh. političara je čin kompromisa.

OHR i nadalje konstanta i realnost

U svjetlu činjenice da u Načelima za formiranje vlasti postoji i dio koji se odnosi na postepenu transformaciju, a potom i zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR), predsjednik Europskog pokreta u BiH ukazuje da su konačno domaći političari, lideri tri konstitutivna naroda, našli kompromis o nekoj točki, budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR).

 “Europski pokret pozdravlja ovu najavu, jer je gotovo nemoguće da bi jedna država s de facto oblikom protektorata (supervizorstva) i neusklađenosti s europskim tečevinama u dogledno vrijeme mogla postati članica EU-a. Jasno je da je eventualno zatvaranje OHR-a tijesno povezano sa sigurnosnim, političkim, društvenim i drugim, a ossbito međunacionalnim odnosima unutar BiH. Konačno zatvaranje OHR-a je dugotrajan proces kao što je i pristupanje EU. Iz Strategije EU-a za Zapadni Balkan, kada je BiH dobila Mišljenje o zahtjevu za status kandidata za članstvo s 14 uvjeta koje mora ispuniti, jasno je da je OHR za BiH i dalje konstanta i realnost. Ali ostaje činjenica da su se tri lidera dogovorila da BiH mora konačno profunkcionirati, da mora raditi i djelovati samostalno, svojim snagama. Nadamo se da je ova najava plod iskrene želje i zrelosti bh. političara da definitivno preuzmu odgovornost za “domaćinskim” vođenjem države i društva, bez da se kriju “alibi-politikama” iza skuta i leđa visokog predstavnika. Zatvaranje OHR-a nije proces od danas do sutra već, nije pretjerano reći, generacijski proces koji će se zaključiti ako se ispuni Program “5+ 2”.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH je i dalje potreban, međunarodna zajednica još uvijek nije uvjerena da su domaći političari opredjeljeni za gradnju zajedničke budućnosti. Sve dok se govori o novim entitetima, o otcjepljenjima, referendumima, teško da će OHR otići iz BiH ili da će to odobriti međunarodna zajednica koja mora ocijeniti je li BiH sposobna brinuti sama o sebi i budućnosti svojih građana“, navodi Praštalo.

On, među ostalim, za RSE ukazuje i sumnji da bi, da se nije više angažirala međunarodna zajednica, konkretno EU, uopće i došlo do dogovora o načelima za formiranje vlasti.

“Dakle, opet se čekalo inicijativu izvan domaćih političkih krugova, a uvjeti i zahtjevi “5+2” su nešto što je, također, bh. obaveza i što čeka da se ispuni. Realnost je da o tome ne postoje puni koncenzus i kompromis, isto kao i o Akcijskom planu za članstvo u NATO-u (MAP). To su ključni projekti koje se mora rješavati. Još kad je objavljen Program “5+2” za zatvaranje OHR-a, uočeno je da nesuglasice vodećih političkih stranaka dovodi do zastoja u napretku BiH“, zaključuje sugovormik RSE.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!