Preglasani Srbi i Hrvati

Osim na sjednicama Zastupničkog doma, gdje se odluke donose “na silu”, jučer su i na sjednici Ustavnopravne komisije mimo volje srpskih i hrvatskih zastupnika prihvaćeni prijedlog Zakona o dopuni Izbornog zakona BiH i prijedlog zakona o dopunama Kaznenog zakona BiH

Preglasavanje je u Zastupničkom domu postalo svakodnevnica, a niti jedna odluka ne donosi se dogovorom.

Osim na sjednicama Zastupničkog doma, gdje se odluke donose “na silu”, jučer su i na sjednici Ustavnopravne komisije mimo volje srpskih i hrvatskih zastupnika prihvaćeni prijedlog Zakona o dopuni Izbornog zakona BiH i prijedlog zakona o dopunama Kaznenog zakona BiH. Komisija je voljom bošnjačkih zastupnika zaključila kako su ovi prijedlozi usklađeni sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH, te podržala njihove principe.

Za oba prijedloga zakona, čiji je predlagač zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Denis Bećirović, glasali su predsjedavajući Komisije Damir Arnaut iz SBB-a, Šefik Džaferović iz SDA, Senad Šepić iz Nezavisnog bloka i Željko Komšić iz Demokratske fronte.

Protiv su bili Aleksandra Pandurević iz SDS-a, Momčilo Novaković iz NDP-a i Nikola Lovrinović iz HDZ-a BiH. Sjednici nisu prisustvovali Lazar Prodanović iz SNSD-a i Borjana Krišto iz HDZ-a BiH, što je i bilo presudno pri usvajanju.

Protivljenje

Podsjetimo kako izmjene Izbornog zakona predviđaju zabranu kandidiranja na izborima osuđenim ratnim zločincima, a izmjene Kaznenog zakona zabranu negiranja genocida. Ove izmjene i ranije su bile kamen spoticanja u radu Ustavnopravne komisije, a čak u srpski predstavnici napustili predzadnje zasjedanje kako ne bi bili preglasani.

Zastupnik Novaković pak je podsjetio kako u vezi sa ovim izmjenama ne postoji suglasnost, što znači da  izmjene najvjerojatnije neće proći na Zastupničkom domu.

– lasati za Izborni zakon u kojem se zabranjuje kandidiranje ljudima koji su osuđeni i izdržali kaznu, nepotrebno je. To ne proizvodi tenzije. Daleko više tenzija proizvode političari koji se ne mogu dogovoriti oko elementarnih stvari. Oni nanose više štete nego nekoliko desetina ljudi koji bi izgubili pasivno biračko pravo, rekao je Novaković.

Kad je riječ o zabrani negiranja genocida, on smatra da je greška zabraniti debatu o tome.

Zastupnik Lovrinović pak smatra kako na predložene zakone treba mišljenje dati i Vijeće ministara, a da pitanje pasivnog biračkog prava bude riješeno kroz izmjene Kaznenog zakona BiH, odnosno da to bude prepušteno sudovima.

Zastupnica Pandurević je komentirajući predložene izmjene Izbornog zakona BiH, rekla da Ustav jasno kaže kome može biti uskraćeno pasivno biračko pravo, odnosno da su to samo lica koja su osuđena i služe zatvorsku kaznu izrečenu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

– Presude Europskog suda za ljudska prava u brojnim slučajevima jasno kažu da se pasivno biračko pravo može ograniči samo u toku trajanja zatvorske kazne, navela je Pandurević.

 Zadovoljstvo

S druge strane bošnjački zastupnici nisu krili oduševljenje podrškom komisije i tome da će se već sutra o ovom prijedlozima izjašnjavati Zastupnički dom.

Bećirović je ocijenio da su predložene izmjene važan korak, dodajući da mu nije jasno zašto pojedini zastupnici također nisu podržali takav zakon.

Kazao je kako “ovdje neki prave dramu oko toga hoćemo li uskratiti pasivno biračko pravo pravosnažno presuđenim ratnim zločincima u BiH”. Bećirović očekuje podršku u Zastupničkom domu.

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Damir Arnaut je izjavio novinarima da je SBB BiH od početka govorio da podržava Bećirevićeve izmjene zakona.

– Negiranje genocida i sve ono što stoji u prijedlogu treba biti sankcionirano, kazao je Arnaut.

Komisija je bez rasprave podržala Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

Ustavnopravna komisija nije primila k znanju Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

Terorizam

Na komisiji je sa druge strane jednoglasno prihvaćen Prijedlog zakona o dopunama Kaznenog zakona BiH, čiji je predlagač Aleksandra Pandurević.

Pandurević je pojasnila da je suština prijedloga da lica koja su osuđena za odlazak na strana ratišta i učešće u neprijateljskoj vojsci moraju da odleže zatvorsku kaznu, da ona ne može biti zamijenjena novčanom kaznom, te da nema uvjetnog otpusta.

– Proteklih godina je Sud BiH izrekao šest kazni do godinu dana zatvora. Onda se tu uvodi institut zamjene zatvorske kazne novčanom. Ta lica otkupe kaznu i ponovo odu na strano ratište. A postoji i mogućnost uvjetnog otpusta, pojasnila je Pandurevićeva.

Ona je naglasila i to da je u BiH problem terorizma malo više izražen nego u zemljama regije, što se ne može negirati s obzirom na izvršena četiri teroristička akta.

Pandurević je navela da je problem terorizma prisutan u cijeloj Europi, a da je u BiH blaži nego u Francuskoj, Belgiji, Velikoj Britaniji i nekim drugim zemljama.

Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo, [email protected]

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!