Presuda će biti poticaj da se Hrvati još snažnije bore za ravnopravnost

Dolazak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Mostar i razgovori koje je imao s hrvatskim strankama i braniteljima veliko su ohrabrenje da ne treba izgubiti vjeru, da se mora naći način kako preživjeti u BiH, kako graditi domovinu BiH i izboriti se poziciju potpuno jednakopravnog, konstitutivnog i suverenog naroda na čitavom prostoru BiH, poručio je jučer nakon sastanka s Plenkovićem i predsjednicima stranaka HNS-a, predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović,  potvrdivši kako na tomu putu imaju punu potporu vlasti u Hrvatskoj, a to se i kroz ove razgovore može praktično iščitati.

Naglasio je i kako misli da predsjednici svih stranaka HNS-a pokazali jasno opredijeljene da Hrvatski narodni sabor dobije još više na težini, da se pokaže zajedništvo kada je pitanju skora budućnost. Pojasnio je kako to znači i kako se iznijeti s Izbornim zakonom, s cijelim procesom ustavne jednakopravnosti Hrvata, da se ne zaustave drugi procesi kada su u pitanju europske i sve druge integracije, ali i da se gospodarski i na svaki drugi način osnaže prostori u BiH gdje žive Hrvati kako bi se spriječio odlazak hrvatske mladosti.

“Mi smo i do sada, a zahvaljujem Plenkoviću, imali potpunu potporu ove Vlade i siguran sam  da ćemo to imati u ubuduće. Ne trebamo biti u napasti, mi moramo znati što moramo cijeniti od europskih vrijednosti, a što s druge strane učiniti da zaštitimo svoj narod”, poručio je Čović.

Nama treba vrlo jasno da ne želimo na bilo koji način svoj narod staviti u funkciju nekoga tko ima odgovornost kao narod”, kazao je on.

Opstojnost Hrvata

Plenković je pak nakon sastanka poslao jasnu poruku kako je potpora Hrvatima u BiH čvrsta i jasna, a tako će i ostati.

“Mi želimo da hrvatske političke stranke u godini koja je pred nama, a to je izborna godina, pokažu jedinstvo, koheziju i pripreme se za izborne izazove, nova predstavnička tijela i institucije. Hrvatska želi da Hrvati u BiH zajedno s druga dva naroda i ostalima budu ravnopravni u punom smislu te riječi. Učiniti ćemo u dijalogu kroz naše mogućnosti sve napore da to zaista tako i bude. A to govorim i u svijetlu aktualnih rasprava o izmjenama Izbornog zakona”, naglasio je Plenković, dodavši kako RH želi pomoći BiH i voditi računa o tomu da opstojnost hrvatskog naroda bude jedna od trajnih zadaća hrvatske državne politike, ali u kontekstu ukupnih odnosa dvije zemlje.

“Upravo na tom tragu sve aktivnosti koje poduzimamo su vrlo konkretne, konzistentne i usmjerene za poboljšanje odnose, a time ćemo pridonijeti i pomirbi unutar BiH, ali i na cijelom prostoru jugoistoka Europe. To je naša zadaća i uloga i kao članice EU-a i kao članice Sjevernoatlantskog saveza”, pojasnio je on.

Plenković je poslao i poruku kako je Hrvatska partner i prijatelj BiH, a to se dokazuje kontinuirano i to kroz intenzitet različitih aktivnosti, od onih gospodarskih, pa do europskog puta.

Pritom je izrazio žaljenje i sućut prema svim žrtvama i zbog kaznenih djela navedenih u presudi, a isto tako i za sve druge zločine koji su se dogodili u BiH, uključujući i one prema pripadnicima hrvatskog naroda.

Izborni zakon i branitelji

Na pitanje novinara hoće li se presuda odraziti na tematiku izbornog zakonodavstva, Čović je naglasio kako će ona utjecati utoliko što će Hrvate još više mobilizirati da se izbore da hrvatski narod u BiH bira svoje predstavnike kao legitimne. Pojasnio se kako se to odnosi na Dom naroda, Predsjedništvo Bih i sve ostalo drugo iz izbornog zakonodavstva.

“Mislim da ćemo biti još snažniji u tom opredijeljenu. Pozivam kolege i prijatelje, prije svega Bošnjake, da razumiju jednu takvu potrebu. To je minimum minimuma koji treba jednom konstitutivnom narodu u BiH koju mi doživljavamo kao domovinu”, poručio je Čović.

Što se tiče poticanja na nove kaznene prijave i straha od novog kaznenog progona Hrvata, Čović je podsjetio kako je mnogo puta kazao kako BiH nije u punini do kraja izgrađena kao pravna država.

“Postoji još uvijek utjecaj na ove ili one, ali sam duboko uvjeren da ćemo spriječiti bilo kakav pokušaj instrumentaliziranja takvih stvari i stvaranja, ja bih rekao, atmosfere straha kod jednog dijela ljudi. Netko želi tako nešto plasirati. Vjerujem duboko da će naše institucije raditi to po nekim drugim načelima, a ne kako bi to netko danas želio da se napravi, jedna hajka. Jer, nema ni jednog razloga za takvo djelovanje, čak što više inzistirat ćemo da se optužnice koje su i do sada dizane protiv pripadnika HVO-a donose po istim zakonima kakve se donose za predstavnike drugih naroda u BiH”, naglasio je Čović.

Čović je jučer i naveo kako su uspjeli u tomu da ne nasjedaju na mnoštvo provokacija kojima su zadnjih pet-šest dana zasuti elektronski mediji i uopće medijski prostor, a osobito društvene mreže.

“To je jedan pravi, neću koristiti ružne riječi, ali rat u svakom smislu riječi, naveo je on, dodavši kako svima treba mir na ovom prostoru kako zbog ovakvih presuda ne bi došli u napast oni koji bi željeli otvoriti mržnju između jednog, drugog ili trećeg naroda

-Budući se presuda primarno odnosila primarno na odnos Hrvata i Bošnjaka to smo i kazali, spriječiti na svaki mogući način eskaliranje te negativne atmosfere i vraćanje u povijest”, kazao je Čović.

Nezadovoljstvo

Plenković je govoreći o samoj presudi podsjetio kako je Hrvatska je članica UN-a i jedna od zemalja koja je predlagala uspostavu suda u Haagu i dileme oko toga prihvaća li se ili ne presuda nema.

“Međutim, s aspekta zemlje koja je tri puta u okviru ovog procesa, 2006., 2016. i 2017. nastajala pravnim putem dobiti status prijatelja suda kako bismo pojasnili određene pravne aspekte koji se odnose na određene kvalifikacije, a govorimo o tzv. udruženom zločinačkom poduhvatu, u tom kontekstu možemo reći da nismo zadovoljni što taj status nismo dobili i što se argumenti koje smo htjeli iznijeti nisu mogli na odgovarajući način čuti”, naglasio je Plenković. Podsjetio je kako su u odgovoru suda 2016. dobili jasnu poruku da Međunarodni kazneni sud nije sud koji sudi državama, već pojedincima. Zbog toga, dodao je, i u odgovoru na taj zahtjev stoji da nije utvrđena nikakva odgovornost dužnosnika tadašnjeg vrha RH.

Na pitanje o najavi tužbe bošnjačkih  logoraša, Plenković je kazao kako ovo nije presuda koja se odnosila na odgovornost države te ne vidi na koji bi se način iz toga mogao naći pravni temelj za takve procese. Čović je pak pozvao sve logoraše, bez obzira u čijem su logoru bili, da tuže BiH.

“Jer sve što se događalo u BiH na kraju je ugrađeno u BiH koju prepoznajemo kroz daytonsku BiH”, naglasio je Čović, pojasnivši kako se to odnosi na sve logoraše Bošnjake, sve logoraše Hrvate i sve logoraše Srbe, kazavši kako BiH mora naći standard kako pomoći tim ljudima i kompenzirati žrtvu i patnju koju su imali.

Piše: Dario Pušić, [email protected]

 

 

 

 

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!