PRIČALI SMO S LJUDIMA… Na terenu je užas!

Vlada FBiH utvrdila je nedavno Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, za čiju će realizaciju biti potrebno donijeti rebalans proračuna. Zakonom su predviđene mjere subvencioniranja doprinosa za obavezna osiguranja – na nivou FBiH garantirana je uplata doprinosa na minimalnu plaću radi održavanja zaposlenosti, a pozvane su i druge razine vlasti da mjerama dodatno podrže poslodavce i obrtnike na bazi informacija sa terena.

Osigurana je stabilnost svih isplata iz proračuna, mirovina, braniteljskih, socijalnih i drugih naknada. Gospodarstvenicima je ukinuta obveza plaćanja akontacije poreza na dobit. Obrtnicima je ukinuta obveza plaćanja akontacije poreza na dohodak, kao i obračun i plaćanje zatezne kamate na javne prihode tijekom trajanja stanja nesreće i 90 dana nakon ukidanja stanja.

Obustavljeni su svi pravni, parnični, izvanparnični i izvršni postupci, dok je za kašnjenja u plaćanju donesena obaveza između poslovnih subjekata obustave obračuna zateznih kamata. Prekinuti su i rokovi zastare dok traje stanje nesreće i 30 dana nakon prestanka stanja nesreće. Uspostavljen je i garantni fond za koji će Vlada izdvojiti depozit od 80 milijuna KM, a putem kojih će se garantirati plasmani prema malim i srednjim poduzećima. Uz primjenu multiplikatora, malim i srednjim gospodarstvenicima će se staviti na raspolaganje 400 milijuna KM za potrebe likvidnosti.

Mjere promašene

Gospodarstvenici u Hercegovini nove mjere uglavnom smatraju promašenim, vjerujući kako neće u cijelosti spasiti gospodarstvo. Menadžer kompanije Dema S iz Mostara Anel Demić kaže kako je “Corona zakon” loš i kako je očigledno da se realni sektor u Federaciji BiH ne razumije dovoljno, odnosno da se novac na koncu neće uložiti kako bi se otklonio srž problema jednog gospodarstvenika u novim okolnostima.

– Mjere koje su donesene neće pomoći nijednoj kompaniji koja je do pojave virusa bila stabilna. Obračunski period koji je naveden je potpuno nelogičan. Znamo da su problemi u poslovanju mogli nastati tek nakon sredine ožujka kada se i pojavio COVID 19 kod nas i otežao nam ili zabranio dalje poslovanje. Ako uzmemo za primjer solidnu kompaniju u FBIH koja iz godine u godinu bilježi rast prometa, nemoguće je da će ona ostvariti pad prometa od 20 posto za prva tri mjeseca poslovanja zbog nemogućnosti rada tijekom 15 dana u ožujku, smatra Demić.

Inače kompanija Dema S posluje i u vremenu pandemije. Radno vrijeme je skraćeno, a za dalje poslovanje i opstanak menadžment ne brine. Demić poručuje da otkaza i viška djelatnika neće biti.

Sik: Narudžbe koje smo imali za svibanj, lipanj i srpanj već su otkazane

Štete u poslovanju nakon pandemije osjetit će i tvrtka Sik, jedna od najuspješnijih u Gradu Mostaru. Proizvodni proces u Siku odvija se nesmetano, ali uz strogo poštivanje epidemioloških mjera.

– Bilo je problema otkako je nastupila izvanredna situacija u zemlji. I u ovim okolnostima robu moramo na vrijeme isporučiti. Imali smo mala kašnjenja, koja su kupci razumjeli obzirom na stanje u svijetu. Namjeravamo i dalje raditi. Imali smo i malih problema s transportom, ali smo kasnije uz pomoć Vanjskotrgovinske komore FBiH uspjeli riješiti i to. Naši proizvodi koriste se u njemačkoj i skandinavskoj prehrambenoj, elektro i auto industriji. Nažalost, narudžbe koje smo imali za svibanj, lipanj i srpanj već su otkazane. Imat ćemo i višak ljudi i trebat će nam dva, tri mjeseca da se konsolidiramo. Mi ćemo nastojati zadržati sve djelatnike, ali i pronaći nove kupce, kaže ravnatelj Ivan Knezović.

On vjeruje da će mjere donesene od strane Vlade FBiH biti od pomoći gospodarstvenicima u većem bh. entitetu.

– Vlada nudi pomoć svima. Važna je odgoda uplate doprinosa i kredita. Mislim da se može opstati bez velikih posljedica, ali u slučaju da budemo imali malo sreće i da ne bude neke veće krize, navodi Knezović.

Sik od početka krize nije imao kadrovske probleme. Istina, dio djelatnika koji su vezani ugovorom o djelu i trenutačno su u mirovini, ne dolazi na posao jer spadaju u rizčnu skupinu. Dio radne zajednice proveo je neko vrijeme u karanteni, jer su bili sekundarni ili tercijarni kontakti s prvooboljelim u Gradu Mostaru. U ovoj kompaniji se inače radi u smjenama. U međuvremenu su napravili vizire i općinama i ustanovama podijelili više od 1700 maski. Knezović smatra da se i u vremenu pandemije može raditi i proizvoditi, ali uz strogo poštivanje donesenih mjera.

Tipura: Bit će teško jer nas vode nestručni ljudi

Posljedice koronavirusa bez sumnje osjetit će i ugostitelji. Njihovi objekti dugo su prazni i zaključani i pitanje je kada će oni ponovo otvoriti svoja vrata. Dio posluje, ali samo radeći kućne dostave. Zlatko Tipura vlasnik je slastičarne na području Grada Mostara. Za “Corona zakon” kaže da je nejasan, a nije optimističan ni kad je riječ o njegovoj učinkovitosti.

– Podržavam model koji je zaživio u Republici Srpskoj. Njihove mjere su konkretnije i sigurno će biti i plodonosnije. Sramna raspodjela sredstava po županijama Federacije BiH dodatno me je uvjerila da se i u kriznim vremenima kakva nažalost živimo, pojedinci nastoje zaraditi na tuđoj muci. Bojim se da će nakon krize koju je donio virus, nastupiti bolnija ekonomska kriza. Bit će teško jer nas vode nestručni ljudi. Volio bih na pozicijama vidjeti ljude poput Svetlane Cenić, a ne one koji su politički podobni i ništa više. Kad je riječ o mjerama, kao čovjek kojemu je praktično zabranjen rad, mogu kazati da nemam namjeru ništa plaćati bar neko vrijeme, a ako bude potrebe spreman sam prava tražiti i putem suda. Jasno je da smo branša koja će posljednja početi raditi, ističe Tipura.

Zbunjen je i što je posljednjim mjerama dijelu gospodarstvenika dozvoljen rad, a bave se djelatnostima koje nisu krucijalne.

– Bojim se da ćemo u danima pred nama imati bespotrebne izlete žena kojim je dosadno u izolaciji u primjerice salone namještaja, a to neminovno donosi nove opasnosti i ništa drugo. U ovom slučaju jedno rješenje je karantena za sve. Ovako su ugroženi zdravlje i životi svih nas, dodao je.

I kladionice na udaru

Zanimljivo će biti pratiti i dalje sudbine sportskih kladionica, koje ovise i o organizaciji sportskih događaja u svijetu. I dok primjerice djelatnice Bet Livea čekaju na otkaze koji će im se uručiti putem pošte, u kladionici Premier nema otkaza. Kažu kako su se odlučili boriti koliko je god to moguće, a sve kako bi zadržali sva radna mjesta. Plaće djelatnicima zasad nisu upitne.

“To za nas znači višemilijunske gubitke svaki mjesec dok traje ovakvo stanje, jer osim 1600 radnika imamo i 670 poslovnih prostora u zakupu, a tu su i brojni domaći i strani dobavljači kojima račune plaćamo kao da se poslovanje odvija normalno. Dovoljno smo jaki da sve ovo izdržimo neko vrijeme, ali jednostavno se kao i svi ostali možemo samo nadati da ova pandemija neće potrajati predugo. S tim na umu dali smo i svoj doprinos ovoj borbi donacijom 250.000,00 KM prema 25 bolnica i zdravstvenih ustanova u BiH”, kazao je Toni Boras, voditelj odjela za odnose s javnošću ove kompanije.

Neki poslodavci jedino rješenje u ovoj situaciji našli su u otpuštanju radnika. U Premieru smatraju da to donekle treba razumjeti, jer je ipak država ta koja lošim mjerama potiče otkaze.

– Najprije, gotovo je nemoguće ispuniti uvjet za dobivanje pomoći (pad prometa 20% i više) jer se gledaju siječanj, veljača i ožujak 2020., a u siječnju, veljači i pola ožujka sve su firme radile normalno. Dalje, ako firma i dobije pomoć od države, ta pomoć iznosi samo 244 KM, dok radnik firmu košta minimalno 658 KM. Dakle, država subvencionira samo 37% plaće radnika, a istom tom radniku ako dobije otkaz država mora snositi 380 KM plus zdravstveno osiguranje. Tako da, s poslovne strane, poslodavcima je isplativije otpustiti radnike. Ali s ljudske strane vlasnici čije su firme otpustile radnike nisu postupili korektno, pogotovo ako govorimo o firmama koje uspješno posluju i ostvaruju solidnu ili veliku dobit, a čim je nastupila kriza najprije su se riješili radnika. Pri tom mislimo na sve firme koje su isto postupile, ali posebno na druge kladionice. Tu se moglo i moralo pokazati više ljudske i socijalne osjetljivosti prema radnicima, kazali su u Premieru.

ŠTO DRŽAVA MORA?

Ako doista želi pomoći realnom sektoru, država mora osigurati minimalne plaće i doprinose za sve radnike u firmama koje trpe pad prihoda i firmama kojima je u vrijeme pandemije zabranjen rad. Sve ostalo su samo kozmetičke mjere kojima je cilj zamazati oči javnosti. Ako država brzo ne shvati da bez opstanka realnog sektora nema plaća i opstanka ni za glomazni državni aparat, loše nam se piše, izjavio je Boras. D. A.

error: Content is protected !!