Projekt koji doprinosi vraćanju međusobnog povjerenja, regionalnoj stabilnosti, promicanju mira i suživota u regiji

U 2018. planirano je stambeno zbrinuti dodatnih 1.200 obitelji. Implementacija projekta je do kraja 2020., pojašnjavaju nam u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH

 MOSTAR – Regionalni stambeni program je zajednička inicijativa Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Republike Srbije i Republike Crne Gore u pravcu zatvaranja poglavlja dugotrajnog rаseljenja nastalog kao posljedica sukoba u regiji od 1991. do 1995. godine. Programom su predviđena stambena rješenja za oko 27 tisuća domaćinstava izbjeglih i raseljenih osoba u četiri zemlje regije, odnosno za oko 74 tisuće korisnika. Troškovi programa procijenjeni su na oko 1,2 milijarde maraka, od čega su se zemlje regije obavezale u negotovinskoj kontribuciji osigurati 15 posto sredstava.

– Najveći dio troškova financira se iz multidonatorskog Fonda RSP-a kojim upravlja Razvojna banka Vijeća Europe. Glavni donator programa je Europska unija, a značajne novčane kontribucije osigurale su vlada Sjedinjenih Američkih Država, kao i vlade Italije, Njemačke, Norveške, Švicarske, Danske, Turske itd.  Radi se o najznačajnijem poratnom donatorskom programu, koji je ujedno i posljednja intervencija međunarodne zajednice takve vrste u regiji, navode nam u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Jedinstven program

Pojašnjavaju kako se program se sastoji od četiri projekta svake od partnerskih zemalja, a cilj Državnog projekta stambenog zbrinjavanja Bosne i Hercegovine (DPSZ), je osigurati trajna i održiva stambena rješenja za 5.400 obitelji ili 14 tisuća izbjeglih i raseljenih osoba kroz povratak i reintegraciju u prijeratnim mjestima prebivališta ili lokalnu integraciju u mjestima raseljenja. Ukupna vrijednost projekta za BiH je oko 200 milijuna maraka, uključujući i sudjelovanje Bosne i Hercegovine u iznosu od oko 30 milijuna maraka. Iz Ministarstva navode kako je do sada je Skupština donatora Fonda RSP odobrila pet potprojekta (BiH1, BiH2, BiH3, BiH4 i BiH5) koje je Bosna i Hercegovina kandidirala. Odobreno je i proširenje potprojekata BiH2 i BiH3, tako da ukupan iznos do sada odobrenih donacija iznosi oko 95 milijuna maraka, što uz domaću kontribuciju od oko 15 milijuna maraka predstavlja ukupnu vrijednost od 110 milijuna maraka.

– Bosna i Hercegovina je pozvana da za financiranje dostavi novi prijedlog potprojekta BiH6 u iznosu granta od 14 milijuna eura. Uz domaću kontribuciju od dva milijuna eura ukupna vrijednost ovog potprojekta koji je podnesen donatorima na odobravanje iznosi 16 milijuna eura. U okviru ovih 6 potprojekata planirano je osigurati stambeno zbrinjavanje za oko 3.140 najranjivijih obitelji, odnosno oko 11.000 izbjeglih i raseljenih osoba. U odnosu na planirani broj od 5.400 korisničkih obitelji, na ovaj način ostvaruje se 58,2 posto ciljeva DPSZ u BiH iz zajedničkog programa. Uključene su 73 lokalne zajednice sa kojima su potpisani ugovori o suradnji na provedbi DPSZ.  Završeno je 399 kuća i dvije višestambene zgrade sa ukupno 29 stanova. U 2018. planirano je stambeno zbrinuti dodatnih 1.200 obitelji. Implementacija projekta je do kraja 2020., pojašnjavaju nam u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Stečena iskustva potvrđuju da iako je primarno osigurati krov nad glavom kao osnovu socijalne sigurnosti povratnika, stambeno zbrinjavanje samo po sebi nije dovoljno za postizanje trajnih rješenja problema raseljavanja. U tom smislu potrebno je osigurati dodatne mjere održivosti, i to prije svega struju, vodu, kanalizacijsku mrežu…, ali ništa manje važno nije osiguranje socio-ekonomske održivosti. Pod ovim se podrazumijevaju mogućnosti za stvaranje prihoda kroz zapošljavanje i samozapošljavanje, kao i pristup pravima na zdravstveno osiguranje, socijalnu, mirovinsko-invalidsku zaštitu, obrazovanje, zadovoljavanje kulturnih i vjerskih potreba… Ovim pitanjima će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH posvetiti posebnu pažnju u budućnosti, i na tom planu su već poduzete odgovarajuće mjere: napravljen je izvještaj o monitoringu, akcijski plan za održivost koji se redovno ažurira, izvršena je detaljna procjena stanja na terenu u pogledu dostupnosti tehničke infrastrukture i trenutno radimo na osiguranju potrebnih sredstava za implementaciju plana.

Semiha Borovac

– Europska unija je najveći pojedinačni donator Regionalnog stambenog programa, a sredstva se osiguravaju iz instrumenata pred-pristupne pomoći (IPA). Riječ je o izuzetno značajnim sredstvima bez kojih bi vjerojatno bilo nemoguće riješiti dugotrajni i bolni problem raseljenja u našoj regiji. RSP je jedinstven program poratne obnove u regiji i svijetu. Pokrenut je kao dio šireg političkog sporazuma i predstavlja inicijativu utemeljenu na partnerstvu četiri zemlje. Suradnja između zemalja doprinosi vraćanju međusobnog povjerenja, regionalnoj stabilnosti, promicanju mira i suživota u regiji. Ova suradnja može poslužiti kao primjer dobre prakse u rješavanju raseljavanja iz jedne od najdužih izbjegličkih kriza u Europi. Ciljanjem najranjivijih raseljenih populacija RSP daje važan doprinos ispunjavanju obveza država u rješavanju problema smanjenja siromaštva, socijalne uključenosti i ekonomskog osnaživanja, zaključuju u državnom ministarstvu.

Značajni rezultati

Edin Ramić, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica, kazao je za Dnevni list kako je cilj projekta omogućavanje povratka i stambenog zbrinjavanja raseljenih u regiji.

– Skupština donatora je dosad odobrila pet potprojekata koje je BiH kandidirala, a kada se zbroje ulaganja, donatori su osigurali dosad oko 95 milijuna maraka, a uz naše sudjelovanje ukupan iznos je oko 110 milijuna maraka. To je ukupno nekih 4-5 godišnjih proračuna ovog Ministarstva. Tako smo kroz ovu suradnji uradili ono za što bi nam samima trebalo desetljeća. Činjenica da uspješno provodimo preuzete obaveza, govori o ozbiljnosti s kojom smo pristupili ovom poslu. Ponosnim nas čini da smo kroz ovaj program dosad napravili oko 450 što kuća što stanova, u kojima smo zbrinuli raseljene obitelji u više od 20 općina i osigurali krov nad glavom za više od tisuću izbjeglica i raseljenih ljudi, objašnjava Ramić. Dodaje kako zahvaljujući odobrenim sredstvima, imaju u planu i sigurno će kroz ovaj program biti osigurano 1.070 kuća i stanova. Nova donatorska sredstva, prije svega ona Europske unije, u ovoj godini će omogućiti da se taj broj širi. Tako ćemo, uz potvrdu projekta BiH6 i dodatnih 32 milijuna maraka, imati osigurana sredstva da samo kroz ovaj program osiguramo krov nad glavom za preko 1300 obitelji, odnosno više tisuća izbjeglih i raseljenih.

– Bosna i Hercegovina će od ovog programa imati ukupan benefit od oko 200 milijuna maraka. To je objektivan i mjerljiv napredak. Europska unija je najveći donator u projektu sa sudjelovanjem od oko 450 milijuna maraka za sve zemlje regije. Ogroman doprinos dale su i druge prijateljske zemlje – Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Turska, Danska, Italija, Švicarska i druge. Želim naglasiti i podršku međunarodnih organizacija kao što su UNHCR, OESS i Razvojna banka Vijeća Europe, koja financira još jedan veliki projekt, a to je stambeno zbrinjavanje korisnika kolektivnih centara. Ova dva projekta, uz OPEC i Saudijski fond, predstavljaju krunu međunarodne suradnje našeg resora, kazao je Ramić.

Bolji odnosi

Na naše pitanje koliko ovakvi ali i slični projekti mogu doprinijeti razvoju dobrosusjedskih odnosa i pomoći raseljenoj populaciji, Ramić kaže da kada imate mnoge porušene kuće, one sa slikom svoje napuštenosti i razrušenosti predstavljaju simbole srušenog i uništenog povjerenja, koje se mora graditi. A ono ide od najniže razine, na terenu, kada ljudima vlasti i države više ne ruše kuće, već ih grade, a sve uz suradnju sa Europskom unijom kojoj zajednički težimo.

Edin Ramić

– Za povjerenje nije dovoljno obnoviti samo porušene kuće, već i odnose među ljudima i narodima. Za to je potrebno mnogo više od zidova i krova, ali kada razgovarate sa izbjeglicama na terenu, koji nemaju kuće, oni vam kažu da drugi ljudi imaju tisuće snova, a oni samo jedan. S krovom nad glavom nije sve riješeno, ali je lakše rješavati dalje, ustvrdio je Ramić.

U Republici Srpskoj će u ovoj godini, kroz realizaciju Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja izbjeglih i raseljenih osoba, biti završeno gotovo 800 stambenih jedinica.

– Od spomenutog broja, veći broj objekata se odnosi na stanogradnju kojom se rješavaju problemi interno raseljenih i izbjeglica iz Hrvatske,  rekao je Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljene osobe u RS-u. Naglasio je da Regionalni program stambenog zbrinjavanja izbjeglih i raseljenih, nakon svih početnih problema, daje rezultate, zahvaljujući institucijama u Sarajevu koje su vodile ovaj ambiciozno zamišljen projekt.

Davor Čordaš

– Solidno smo krenuli kada je u pitanju ovaj regionalni program. Završen je projekt ‘BH1’, a sada smo u fazi BH2, 3 i 4, rekao je Čordaš.

Ponovno susjedi nakon 25 godina

A kako život piše čudne, ali lijepe priče svjedoči i jedan primjer koji je izrodio upravo Regionalni stambeni program Europske unije. Naime, početkom prosinca 2017. godine u nove zgrade u Tuzli useljavali su novi stanari. Jedan od stanara Emsudin Čivić sa svog balkona promatrao je što se događa, da bi sa balkona do njega čuo kako ga netko pozdravlja. Okrenuvši se, ugledao je svog prijeratnog susjeda iz Zvornika Muju Hamzića.

Emsudina i Muju razdvojio je rat 1992. godine, a sada su se ponovo pronašli nakon 25 godina. Obje zgrade u kojima žive izgrađene su uz pomoć Europske unije, zahvaljujući kojoj su opet postali najbliži susjedi. Kad su posegnuli da se rukuju sa svojih balkona, nisu mogli suspregnuti suze. Slike iz prošlosti su oživjele, izmiješane sa tugom i radošću ponovnog susreta i nadom za bolju budućnost.

Piše: Dragan Bradvica, [email protected]

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!