RAZVODE LI SE TODORIĆI DA BI SPASILI IMOVINU? (FOTO)

Ubrzo nakon što su počela uhićenja zbog kriminalnih radnji u Agrokoru, stigla je i vijest da se razvode stariji Todorićev stariji sin Ante i bivša Miss Hrvatske Martina. Bivši potpredsjednik uprave Agrokora Ante Todorić i Martina Novosel vjenčali su se 2002., pet godina nakon što se ona okitila lentom, imaju troje djece i nije bilo nikakvih naznaka da im je brak u krizi. Martinina odvjetnica Tea Krešić potvrdila je da je njezina klijentica podnijela zahtjev za razvodom braka dan nakon što je policija banula u Kulmerove dvore i nije našla ni Ivicu Todorića ni njegovu djecu. Priveden je zato Hrvoje Balent, suprug Todorićeve kćeri Ive i Agrokorov bivši izvršni potpredsjednik za središnju nabavu i usluge, a ubrzo su krenula i šuškanja da bi se i Hrvoje i Iva Balent mogli razvesti.

Iako je odvjetnica Martine Todorić istaknula da njezin zahtjev za razvodom nema nikakve veze sa situacijom u Agrokoru, mnogi su se zapitali bi li najbogatija hrvatska obitelj na taj način mogla sačuvati imovinu koja je sada predmet istrage, piše 100posto.hr.

„Odgovor na to pitanje može se iščitati iz odredbi Kaznenog zakona prema kojima nitko nema pravo zadržati imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom, što znači da će se imovinska korist oduzeti sudskom odlukom kojom je utvrđeno da je ostvarena protupravna radnja. Dakle, ako se utvrdi da je netko stekao nekakvu imovinu protupravnim radnjama za vrijeme trajanja braka ili je takva imovina prenesena na nekog drugoga, a nije je stekao u dobroj vjeri, tada će se pravomoćnom sudskom odlukom oduzeti ta imovina i od jednog i od drugog. Iz toga je razvidno kako se imovinska korist jedino može oduzeti kada se odlukom suda utvrdi da je ostvarena protupravna radnja“, ističe prof. dr.sc. Damir Primorac, odvjetnik i bivši sudac Županijskog suda u Splitu.

Međutim, budući da kazneni postupci znaju dugo trajati, posebno oni koji su dosta složeni, uvijek se postavlja pitanje postoji li mogućnost da prije donošenja pravomoćne presude kojom se nekome oduzima imovinska korist, imovina u međuvremenu bude prenesena na nekog drugog ili npr. potrošen gotov novac i slično. Upravo zbog postojanja te mogućnosti, naše zakonodavstvo daje mogućnost da se u određenim situacijama u kaznenim predmetima mogu odrediti privremene mjere, dodaje Primorac.

„Prema odredbama Zakona o kaznenom postupku postoje dvije situacije kada se može odrediti privremena mjera. Prvi slučaj je kada se na prijedlog ovlaštene osobe u kaznenom postupku određuje privremena mjera radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva nastalog zbog počinjenja kaznenog djela, a drugi je kada se donosi privremena mjera radi osiguranja imovinske koristi koja je ostvarena protupravnom radnjom. Dok se u prvom slučaju privremena mjera može donijeti samo nakon početka kaznenog postupka, u drugom slučaju privremena mjera se može donijeti prije i nakon pokretanja kaznenog postupka.

Razlog propisivanja mogućnosti određivanja privremene mjere radi osiguranja imovinske koristi zakonodavac prije svega vidi u tome da se tražbina Republike Hrvatske glede oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom neće biti ostvarena ili da će njezino ostvarenje biti otežano ako privremena mjera ne bude određena.

Dakle, radi osiguranja imovinske koristi, državni odvjetnik ima mogućnost radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom prije i nakon pokretanja kaznenog postupka predložiti osiguranje bilo kojom privremenom mjerom kojom se postiže ta svrha kao npr. zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine, zabrana okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena da otuđi ili optereti pokretnine, oduzimanje i polaganje gotovog novca, zabrana otuđenja i opterećenja i drugo.

Do podizanja optužnice o prijedlogu državnog odvjetnika odlučuje sudac istrage, a nakon podizanja optužnice optužno vijeće, odnosno sud. Postupak osiguranja oduzimanja imovinske koristi po zakonu je hitan.

Jednako tako, treba naglasiti da i prema odredbama Zakona o obveznim odnosima uvijek postoji mogućnost pobijanja dužnikovih radnji (okrivljenika) koje su poduzete na štetu vjerovnika (npr. Republike Hrvatske) ako je u vrijeme poduzimanja tih radnji okrivljenik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem imovine nanosi štetu Republici Hrvatskoj  i ako je trećoj osobi s kojom je ili u čiju je korist pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili to moglo biti poznato.

Todorić je jedinu kćerku vodio na vjenčanje 2001. godine

Treba također naglasiti da prema odredbama Kaznenog zakona postoji i tzv. prošireno oduzimanje imovinske koristi, ali samo za kaznena djela iz nadležnosti USKOK-a, što ovdje nije slučaj. U takvim predmetima, ako se utvrdi da počinitelj kaznenog djela iz nadležnosti USKOK-a ima ili je imao imovinu koja je nerazmjerna njegovim zakonitim prihodima, pretpostavlja se da ta imovina predstavlja imovinsku korist od kaznenog djela, osim ako počinitelj učini vjerojatnim da je njezino podrijetlo zakonito.

Na kraju, zaključak se uvijek svodi na to da nitko nema pravo zadržati imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom, te da je osnovni cilj oduzimanja imovinske koristi uspostava imovinskopravnog stanja kakvo je bilo prije počinjenja kaznenog djela“, zaključuje prof. dr.sc. Damir Primorac.

Izvor: 100posto.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!