SCHENGENSKA GRANICA: Migranti ostaju zarobljeni u BiH

Hrvatski mediji izvješćuju o izglednoj mogućnosti da će Europska komisija, na samom kraju svog mandata pod vodstvom Jean-Claudea Junckera, dati zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u Schengen, odnosno usvojiti izvješće kojim će se potvrditi da je Hrvatska ispunila sve potrebne uvjete za to i to već na sastanku Kolegija povjerenika 16. listopada.

Rigoroznija kontrola na granici sa Hrvatskom

Ovo je svakako priznanje Komisije Hrvatskoj za uspjeh u ispunjavanju uvjeta i napretku prema ostvarenju jednog od dva prioriteta ulaska u članstvo u EU, uz uvođenje eura, no što će to značiti za BiH.

Dr.sc. Sandi Dizdarević, profesor visoke škole UNION u Mostaru i stručnjak za sigurnost, za Dnevni list komentira ulazak Hrvatske u Schengenski prostor.

“Vrlo je značajna činjenica da se shengenska zona pomjera na granice Republike Hrvatske i to iz više razloga. Prvo i možda najznačajnije značenje ogleda se činjenici da je samom takvom odlukom cjelokupna EU dala suglasnost, a to opet znači da je Republika Hrvatska ostvarila visok standard granične i pogranične ali i drugih oblika sigurnosti. To znači da su ispunjeni visoki standardi kako u materijalno tehničkom, tako i u personalnom smislu, ali i u obavještajnom smislu. S druge strane, to podrazumijeva slobodu kretanja roba i ljudi unutar shengenske zone, ali i istovremeno punu i rigorozniju kontrolu graničnih i pograničnih područja. Takva vrsta kontrole, kao prve linije obrane EU omogućava po potrebi i slanje dodatnih policijskih i promatračkih snaga EU na same granice”, kaže Dizdarević.

No, za BiH će nova uloga susjedne zemlje svakako će se odraziti i na BiH, posebice u svjetlu migrantske krize koja ju potresa posljednjih nekoliko godina. 

“U pogledu BiH, to znači da smo pali na mnogim ispitima jer čak ni ove godine se nismo približili EU. Prije nekoliko mjeseci sam dao izjavu u kojoj sam jasno precizirao da će se ovakav plan vrlo brzo ostvariti, a to sa aspekta migracija, kao i drugih fenomena sigurnosti znači da BiH ostaje na samoj margini. Pogledajte, stvari su vrlo jednostavne: ako Republika Hrvatska i cjelokupna EU sada na granici RH pojača kontrolu, a to će morati, to znači da će se smanjiti mogućnost ilegalnih prelazaka iz BiH u RH odnosno EU. Time se postavlja logično pitanje: gdje će BiH s migrantima?”, postavlja pitanje Dizdarević

“Migranti ostaju u BiH”

Dizdarević podsjeća da je bh. istočna i sjeveroistočna granica otvorena te da tom granicom ulaze migranti u Bosnu i Hercegovinu, dok je granica sa Republikom Hrvatskom zatvorena.

“Odgovor je vrlo jasan. Migranti ostaju u BiH, i time ćemo ući u novu fazu za koju sam također siguran da će imati sigurnosne implikacije”, zaključuje Dizdarević.

U ovom kontekstu dobro je podsjetiti na migrantsku krizu iz 2015. godine kada se desetine tisuća izbjeglica kretalo prema europskim zemljama, dok je najveći teret podnijela Grčka, kao članica EU-a, kojoj su kapaciteti bili nedovoljni za prihvat i popis izbjeglica.

Migrantska kriza iz te godine pokazala je i nesuglasje među samim zemljama članicama EU-a kada one zemlje, koje nisu bile pod izravnim udarom migrantskih ruta, nisu smatrale da trebaju podnositi jednak teret krize. Njemačka, Austrija, Švedska, Norveška i Danska uvele su kontrole na svojim nacionalnim granicama, a žičana ograda podignuta je na granicama između dvije članice Schengenskog prostora, Slovenijom i Mađarskom.

Schengen podrazumijeva i projekt Europske granične i obalne straže, koja bi trebala osnažiti kontrolu zajedničkih vanjskih granica, policijsku suradnju između svih članica u borbi protiv organiziranog kriminala ili terorizma, uz razmjenu podataka, poput Schengenskog informacijskog sustava (SIS) i već sada je potpuno jasno da će BiH uskoro postati tampon-zona za migrante.

Što je ‘Schengenska granica’

Schengenski prostor područje je slobodnog kretanja ljudi i roba, unutar kojeg su ukinute kontrole granica za sve putnike, osim u izvanrednim okolnostima. Obuhvaća 26 zemalja, od kojih su 22 zemlje Europske unije i četiri zemlje nečlanice – Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn. Od zemalja Europske unije, uz Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku, članice Schengena nisu ni Cipar, Irska i Velika Britanija, koja je na izlasku i iz Europske unije. Schengenskom zonom obuhvaćeno je oko 400 milijuna ljudi.

Prostor bez unutarnjih kontrola nazvan je prema selu Schengenu u Luxembourgu, gdje je 1985. potpisan sporazum o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama između članica EU-a. Sporazum se kasnije širio kao i Europska unija, a članstvo u EU-u ne podrazumijeva i članstvo i Schengenu. Schengenski prostor funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola. Zbog toga je pooštren nadzor vanjskih granica, a zbog duljine granice s BiH od 1.011,4 KM, ulaskom Hrvatske u Schengentski prostor, BiH će biti pred njenim vratima.

Piše: V. Herceg, [email protected]

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!