‘Siva ekonomija’ u BiH ‘proguta’ četvrtinu BDP-a

Ekonomija Bosne i Hercegovine u proteklih četiri, pet godina imala je niz nešto pozitivnijih pokazatelja nego godinama unazad (rastao je BDP, nezaposlenost padala, proizvodnja i potrošnja rasle…) ali to je te “kap u moru” onoga što nam treba za oporavak. I to ne oporavak i rast da bi stizali zemlje zapadne Europe, nego zemlje regije koje su nas odavno “prešišale”.

Međutim, u zemlju u kojoj nema političke, pravne i ekonomske sigurnosti, u kojoj cvjetaju samo korupcija i organizirani kriminal svakako je teško očekivati neki ekonomski uzlet, ali ono što se događa jeste ogromna razina “sive ekonomije”.

Pa je tako primjerice istraživanja koje je proveo EY na primjeru osam zemalja srednje i jugoistočne Europe pokazalo da je najveća stopa “siva ekonomija” (mjerena kao postotak BDP-a) u BiH i iznosi 25,5 posto BDP-a. Iza nas su Srbija (20,7 posto), Bugarska (17,1 posto), Hrvatska (16,9 posto), Slovenija (12,5 posto), Poljska (12,4 posto), Slovačka (11,4 posto) i Češka (11,3 posto). Jasno je kako nema zemlje na svijetu u kojoj nema određenog postotka “sive ekonomije” (pretpostavlja se da je ona u SAD-u ili Švicarskoj između šest i osam posto), ali isto tako sasvim je jasno u kakvoj je ekonomskoj situaciju država u kojoj ovakav vid ekonomije “odnese” četvrtinu BDP-a.

Uzroci sive ekonomije

Udruženje poslodavaca Federacije je u “Sivoj knjizi” još 2015. godine detaljno opisivalo sve oko ovog akutnog problema u zemlji. Tako se navodi kako su uzroci sive ekonomije, odnosno njene tolike rasprostranjenosti se mogu podijeliti u nekoliko osnovnih grupa a među najvažnije spadaju: visok porezni klin; utjecaj politike; nizak porezni moral; slabost institucija.

– Nema nikakve sumnje da je porezni klin u FBiH među najvišim u Europi. Dok je porezni klin u novoprimljenim zemljama EU u prosjeku 35 posto, dok je u FBiH on 41,8 posto. Sigurno da je to jedan od najdestimulativnijih faktora za formalno zapošljavanje. Izuzetno veliki politički utjecaj na sve sfere društva, pa tako i na ekonomiju, u tranzicijskim zemljama je uobičajena pojava, pa tako i u BiH. On se prvenstveno očituje u zaštiti i favoriziranju “svojih” poslodavaca. On se ogleda, kako u miješanju u poslovne odnose poslovnih subjekata, tako i kroz djelovanje državnih institucija, navodi se u “Sivoj knjizi”.

Nadalje, stoji kako nemali broj neodgovornih poslodavaca neće plaćati poreze i doprinose, sve i kada bi oni bili minimalni. Svijest o potrebi plaćanja poreza i doprinosa je na niskom stupnju. Zbog toga uz stimulativne mjere, treba pristupiti implementaciji edukativnih mjera i kreiranju javnog mnijenja koje će vršiti pritisak na one koji posluju u sivoj zoni. Svakako da ne treba zanemariti ni prisilne mjere na poštovanju zakona. Vjerojatno je kombinacija pobrojanih mjera, najbolja metoda za suzbijanje sive ekonomije.

– Naše institucije su još nedovoljno izgrađene. Podložne su političkim utjecajima i pritiscima.

Komplicirano ustavno uređenje i često, nelogična podjela nadležnosti su dodatni otežavajući faktor. Komplicirana procedura donošenja odluka nema pandan nigdje u svijetu. Koordinacija djelovanja državnih institucija, na svim razinama vlasti, je nedovoljno izgrađena, stoji u navedenoj publikaciji.

Suzbijanje “sive ekonomije”

Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović izjavio je u intervjuu za Fenu da su sveukupne inspekcijske aktivnosti Uprave u najvećoj mjeri usmjerene na najprepoznatljivije oblike “sive ekonomije”, “rad na crno”, neizdavanje fiskalnih računa i rad bez odobrenja nadležnog organa.

– Paralelno, drugi pojavni oblici “sive ekonomije” kontroliraju se putom resornih inspekcija u okviru suzbijanja nezakonitog rada fizičkih i pravnih osoba u raznim oblastima, kao i kvalitativne ispravnosti goriva, proizvodnje i prometa drvnih sortimenata, bespravnog prijevoza putnika i tereta, a kontrole se obavljaju na području svih kantona FBiH, kazao je Ajdinović. Pojasnio je da je od početka 2015. do kraja lipnja 2019. Federalna uprava za inspekcijske poslove, u suradnji s županijskim upravama za inspekcijske poslove, evidentirala 18.082 osobe zatečene u “radu na crno”, izvršeno je ukupno 648.190 kontrola u unutarnjem i prekograničnom nadzoru, izdano 24.440 prekršajnih naloga sa ukupnim financijskim efektom od 32.887.056 maraka, a sveukupni financijski efekti po pitanju izrečenih prekršajnih sankcija, evidentiranih naknada i taksi za naplatu u prekograničnoj kontroli, te naknada za ceste, vode, ambalažni otpad, zrak, i sl. iznose 105.710.020,50 maraka.

– S obzirom na to da fenomen “sive ekonomije” zahtijeva sustavan pristup, inspekcijski nadzori u tom smislu provode se u koordinaciji s Poreznom upravom FBiH i županijskim inspekcijskim organima, a praksa je pokazala kako je sinkronizirano djelovanje dviju federalnih uprava i županijskih inspekcijskih organa dovelo do značajnih rezultata na uvođenju reda u oblastima za koje su zadužene u cilju osiguravanja vladavine prava, rekao je Ajdinović.

Piše: Dragan Bradvica, [email protected]

One thought on “‘Siva ekonomija’ u BiH ‘proguta’ četvrtinu BDP-a

  • kolovoz 14, 2019 at 8:32 am
    Permalink

    Pa?!?! I da imate 100% prinosa od PDVa ne bi sigurno povisili mirovine i poboljšali opće socijalne uvjete, već bi sebi nabili još veće plate, izmislili još državnih agencija za zapošljavanje stranačkih mazluma, vozili još skuplja službena auta…
    Žao mi je što ljudi uplaćuju i taj enormni postotak koji uplaćuju.

    Reply

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!