Slovenac Janez Lenarčič novi povjerenik za susjedstvo i proširenje EU?

Okončanjem ljetnih mjeseci polako se počinje slagati i novo rukovodstvo Europske unije koje će pred sobom imati vrlo težak zadatak u vrlo turbulentnim vremenima – očuvati europsko jedinstvo, reformirati samu Uniju te za sebe vezati zapadni Balkan. Teški zadaci koji će se u sljedećih pet godina morati realizirati jer u pitanju i opstanak “projekta mira”.

Jedno od ključnih pozicija jeste ono predsjednice Europske komisije koje je “na svoja pleća” uzela Njemica Ursula von der Leyen, koja bi napokon u utorak trebala objaviti podjelu resora, ali je sve do sada to držala u tajnosti pa se u javnosti o tome samo moglo špekulirati. Ipak, prema diplomatskim izvorima, vrlo se izglednim čini kako će resor za pitanje za susjedstva i proširenje EU, koji je za BiH i regiju najznačajniji, dobiti Slovenac Janez Lenarčič. Dobra je stvar da je to zemlja koja itekako podupire daljnje proširenje, ali sama ta činjenica bez reformi u svim zemalja zapadnog Balkana i promjeni mišljenja političara i javnog mnijenja u najjačim zemalja EU oko proširenja, neće nam mnogo značiti.

Tko su kandidati?

Slovenski premijer Marjan Šarec je u više navrata otvoreno rekao bi Slovenija željela ovaj portfelj, ali na njega je “oko bacila” i Mađarska čiji je kandidat za povjerenika László Trócsányi. S obzirom kako von der Leyen poprilično dobro sakriva raspodjelu resora, još uvijek se o svemu može tek nagađati, ali kako stvari stoje povjerenik za susjedstvo i proširenje EU ipak će biti Lenarčič. Ranije su, naime, neki analitičari smatrali kako to neće biti moguće s obzirom na zaoštrene odnose s Hrvatskom oko graničnih pitanja i arbitraže.

– Kako je Hrvatska već članica EU i više nije u tom portfelju, a Slovenija sa svim drugim državama u toj regiji ima odlične odnose, ne vidim ozbiljnih razloga zašto bi taj resor za Sloveniju bio nedostižan, ocijenio je ranije sam Lenarčič.

U medijima se pojavila informacija kako bi ovaj resor mogla dobiti i Dubravka Šuica iz Hrvatske, ali prema ocjenama analitičara i diplomata iz te zemlje, to nije realna opcija. Hrvatska je, prema tim informacijama, zainteresirana za resore regionalnog razvoja ili pomorstvo i ribarstvo.

Politika proširenja

Jasno je kako svatko onaj tko bude izabran u Europsku komisiju, ali i druga tijela Europske unije, više ne vodi politiku zemlje iz koje dolazi nego politiku EU. Ipak, kod imenovanja na važne funkcije se itekako gleda koje su to politike i strategije zemlje iz koje pojedine osobe dolaze. Naime, mnogi su zabrinuti na koji način će se kretati vanjska politika EU kao i politika prema zapadnobalkanskoj šestorci s obzirom kako je Josep Borrell novi visoki povjerenik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku.

On se protivi odcjepljenju regija od matičnih država, pa tako i samostalnosti Kosova, a znamo kako je krajnje nerealno očekivati povratak Kosova pod ingerenciju Srbije, a samostalnost Kosova je priznao najveći broj članica EU (tek njih pet to nije učinilo). Isto tako, Slovenija i Hrvatska su dio nekadašnje Jugoslavije, imaju dan danas mnoga otvorena pitanja s drugim zemljama regije pa mnogi ne gledaju blagonaklono da bilo koja od ovih zemalja vodi resor pitanje za susjedstva i proširenje EU.

Bilo kako bilo, ukoliko Francuska, Nizozemska ili Danska ne promjene mišljenje oko proširenja, njega, barem tako brzo, neće ni biti. Nadalje, više je nego jasno da se to neće dogoditi tijekom petogodišnjeg mandata von der Leyen ali bi bilo krucijalno da Unija zapadni Balkan veže za sebe i imamo čvrsta jamstva kako nećemo biti zaobiđeni nakon reforma same Unije ali i unutar svih zemalja regije. U protivnom, u vrlo osjetljivim vremenima “balkanski lonac začinjavati i miješati netko treći” pa bi ubrzo mogao početi i “ključati”.

Piše: Dragan Bradvica, [email protected]

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!