Šta donosi rebalans proračuna Federacije?

Za potrebe usvajanja i implementacije tzv. “korona-zakona” Vlada Federacije uradila je rebalans proračuna za 2020. godinu koji, iako je za oko 11,2 posto veći u odnosu na ovogodišnji proračun FBiH, podrazumijeva značajne izmjene i realokacije te umanjenja brojnih važnih stavki. U pojašnjenju makroekonomskih pokazatelja koji su utjecali na karakter izmjena stoji kako se, imajući u vidu strukturu kretanja ekonomskog rasta u BiH tokom prethodnih godina, vidi kako je domaća tražnja, odnosno privatna potrošnja predstavljala ključni oslonac ekonomskog rasta.

Međutim, u skladu s usporavanjem ukupne privredne aktivnosti u zemlji uslijed izbijanja pandemije očekuje se i pad privatne potrošnje za 1,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Glavnu determinantu ovog smanjenja privatne potrošnje predstavlja već izvjestan pad broja zaposlenih, smanjenje plaća i doznaka građana, što će znatno oslabiti raspoloživi dohodak žitelje.

Značajni padovi

– Tijekom 2020. očekuje se nešto jači rast javne potrošnje od oko dva posto ili više te bi ova kategorija imala pozitivan doprinos ekonomskom rastu. Zastupljenost investicija u BDP-u iznosi oko 20 posto, pri čemu privatne investicije iznose 4/5, a ostatak se odnosi na javne investicije u BiH. Očekuje se i drastičan pad privatnih investicija od više od 10 posto, a Vlada FBiHstjecanjem okolnosti očekuje realan pad BDP-a od 2,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, stoji u pojašnjenjima.

Očekuje se umanjenje naplate prihoda od poraza na dobit za 21 posto, doprinosa za MIO 15,2 posto, dok je pad neto prihoda od indirektnih poreza projiciran za 16,7 posto, što sve skupa podrazumijeva pad prihoda od poreza za 493 milijuna maraka. Plaće i naknade troškova zaposlenih u institucijama FBiH u rebalansu su smanjene za 7,2 posto ili za 18,5 milijuna maraka, a izdaci za nabavku stalnih sredstava manji su za 25,1 posto ili 13,2 milijuna maraka. Smanjena su i sredstva za kapitalne investicije te se kaže kako se realocira 150 milijuna marama sredstava predviđenih za izgradnju putne infrastrukture. Tekući transferi “pojedincima” manji su za 43 milijuna maraka, a najznačajnija umanjenja odnose se na: Zakon o podršci obitelji s djecom (-19,5 milijuna maraka), implementaciju Zakona o pravima razvojačenihbranitelja – novčana egzistencijalna naknada (- 12,4 milijuna maraka), transfer za raseljena osoba i povratnike umanjen je za 4,5 milijuna maraka, transfer za invalidnine (- 5,6 milijuna maraka), za dobitnike ratnih priznanja (- 0,8 milijun maraka).

Političke stranke, znanost, promet

Tekući transferi neprofitnim organizacijama manji su za 6,6 milijuna maraka (političkim strankama i koalicijama sredstva su smanjena za 1,8 milijuna maraka, Fondaciji za stambeno zbrinjavanje RVI i braniteljske populacije smanjen je grant za 0,5 milijuna maraka, a prepolovljena su sredstva i za “poduzimanje mjera i aktivnosti na unapređenju transparentnosti Vlade FBiH” i sada iznose 0,5 milijuna maraka, transfer za razvoj znanosti umanjen je za 0,7 milijuna maraka i sada iznosi 0,1 milijuna maraka, transfer za oblast znanosti od značaja iz oblasti kulture smanjen je za 0,3 milijuna maraka, a udruženjima i organizacijama iz oblasti kulture i podizanju svijesti o značaju doniranja organa smanjena su u cjelokupnom iznosu).

Subvencije javnim poduzećima smanjene su za šest milijuna maraka, privatnim poduzećima za četiri milijuna maraka. Kapitalni transfer za sufinanciranje izgradnje željezničke infrastrukture smanjen je u ukupnom iznosu od pest milijuna maraka, kao i kapitalni transferi zračnim lukama u Bihaću, Tuzli i Mostaru za ukupan iznos od 6,5 milijuna maraka.

error: Content is protected !!