ŠTO NAM JE DONIJELA CEFTA? Izvoz nam rastao devet posto, ali uvoz čak 37%

Bez strukturnih promjena i sa nerazvijenom ponudom proizvoda, kao i sa slabim institucijama koje ne stvaraju dovoljno prilika za lokalna poduzeća da iskoriste slobodnu trgovinsku razmjenu, BiH bi, prema ovoj analizi, i dalje održavala trgovinski deficit, navodi se u izvješću

Sporazum o izmjeni i pristupanju Srednjoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) za Bosnu i Hercegovinu stupio je na snagu 2007. godine te donio niz pogodnosti i otvaranje tržišta ali i mnogim bh. proizvođačima dodatne muke. Razlog je jednostavan – naša zemlje za ovo, kao i mnoga druga područja, jednostavno nije bila spremna. Prema analizi Svjetske banke u BiH, pošto je članstvo u CEFTA-i dovelo do povećanja izvoza od devet posto ali i uvoza u mnogo većem postotku – 37 posto.

– Rezultati ukazuju na to da će, iako BiH napreduje ka svojim potencijalnim razinama trgovinske razmjene, trgovinski deficit i dalje da postoji, iako na sve manjoj razini. To je najvjerojatnije rezultat sporih reformskih procesa i još uvijek nedovoljno razvijenih institucionalnih kapaciteta za promjene u BiH. Bez strukturnih promjena i sa nerazvijenom ponudom proizvoda, kao i sa slabim institucijama koje ne stvaraju dovoljno prilika za lokalna poduzeća da iskoriste slobodnu trgovinsku razmjenu, BiH bi, prema ovoj analizi, i dalje održavala trgovinski deficit, navodi se u izvješću.

Nedovoljna iskorištenost

Nadalje, u detaljnoj analizi navodi se kako je dominantan re-export u BiH trgovinskoj razmjeni pri čemu su tri glavne grupe uvoznih proizvoda: minerali, strojevi i oprema, kao i metali. Ove tri grupe proizvoda ukupno objašnjavaju 41 posto BiH uvoza i 42 posto izvoza.

ŽUTO: zemlje članice CEFTA s godinom pristupanja
PLAVO: zemlje članice EU s godinom pristupanja

– Daljom analizom top sedam izvoznih grupa proizvoda, može se primijetiti da BiH ima nedovoljno diversificiranu izvoznu ponudu jer u ukupnoj vrijednosti izvoza, top sedam grupa proizvoda opisuje 79 posto ukupnog BiH izvoza, sa dominantnim re-exportom. Ovakva vrsta slabo diversificirane strane izvoza sugerira kako bi procjena mogla sugerirati da će BiH biti ispod izvoznog potencijala regije, a da bi grupe proizvoda: drvo i prerađevine, kao i kemijski proizvodi mogli imati potencijal za rast jer BiH u top sedam grupa proizvoda ove proizvode ima u suficitu, stoji u izvješću. Isto tako, može se primijetiti da su sve zemlje zapadnog Balkana između 44 do 66 posto ispod potencijalne razine uvoza iz EU u promatranom vremenskom razdoblju. Rezultati ukazuju na to da sve zemlje ZB još nisu ispunile svoj uvozni potencijal sa nivoom uvoza iz EU. Sličan trend je evidentan i na strani izvoza. Rezultati kalkulacija potencijalnog izvoza za zapadni Balkan ukazuju na to da su tijekom promatranog razdoblja sve zemlje regije ostvarile napredak ka svom potencijalnoj razini izvoza u EU. Tako su Sjeverna Makedonija i BiH ispod 62 posto, dok je Albanija ispod 75 posto svog izvoznog potencijala prema zemljama EU.

Ekonomska unija

Prema tome, jasno je kako sve zemlje zapadnog Balkana još uvijek nisu iskoristile svoje potencijalne mogućnosti trgovinske razmjene sa regijom, a niti ekonomijama zemalja EU. Rezultati ukazuju na dominaciju trgovine unutar industrija u ukupnim trgovinskim tokovima zemalja regije, te na to da je sporazum CEFTA doveo do povećanja trgovinskih tokova među zemljama regije. Vezano za efekt sporazuma CEFTA na pojedinačne zemlje, utvrđeno je da je sporazum CEFTA imao pozitivan i značajan efekt na uvoz i izvoz svih promatranih zemalja zapadnog Balkana.

– Analiza koja je predstavljena u ovom radu ukazala je na to da bi sporazum CEFTA mogao dodatno približiti države članice te im pomoći u boljoj integraciji trgovinskih tokova tijekom tranzicije ka članstvu u EU. Možemo očekivati da će zemlje CEFTA-e postati integrirane ekonomije, a jedan od značajnijih razloga za to je što su te zemlje potencijalni kandidati za članstvo u EU, osim Hrvatske, koja je već članica. EU kontinuirano radi na razvoju svoje ekonomske unije, a radi i na uspostavljanju objedinjenog fiskalnog sustava i zajedničke vanjske ekonomske politike. Prema teoriji ekonomske integracije, završna faza ekonomske unije je potpuna integracija njenih država članica. Opća konzistentnost sa time je utvrđena i u nalazima ovog rada, zaključuje se u izvješću.

Piše: Dragan Bradvica, [email protected]

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!