Studijska posjeta novinara s zapadnog Balkana Poljskoj uoči Western Balkans Summit

U okviru summita koji se održava 3., 4. i 5. srpnja biti će upriličeno nekoliko foruma – Think Tank forum, forum civilnog društva, poslovni forum, ministarski forum kao i forum lidera (gosti će biti njemačka kancelarka Angela Merkel i britanska premijerka Theresa May)

POZNANJ/VARŠAVA/GDANJSK/SOPOT – Poljska, ili kako toj zemlji sve češće tepaju “nova Njemačka”, ovogodišnji je domaćim sastanka u okviru Berlinskog procesa i svakako zemlja u koju se sve zemlje sa zapadnog Balkana mogu ugledati.

S jedne strane imamo sličnu prošlost s obzirom kako su i bivša Jugoslavija i Poljska bile komunističke zemlje, a s druge u postkomunističkom razdoblju Poljska je za sve zemlje zapadnog Balkana postala space shuttle. Primjerice, zemlja je još 1999. godine postala članicom NATO saveza a 2004. dio Europske unije, BDP joj je 2016. rastao 3,1 posto, 2017. 4,8 posto a 2018. 5,1 posto (bilježili su rast čak i za vrijeme svjetske ekonomske krize),

Poljska je među 10 najvećih ekonomija Europe, prije svega zahvaljujući snažnom privatnom sektoru, povlače ponajviše sredstava iz EU fondova… Ovo je samo kap u moru onoga što je za nas danas Poljska, zemlje koja je bila ispod bivše Jugoslavije po mnogim parametrima, a danas joj je prosječna plaća oko 860 eura, nezaposlenost ispod četiri posto, preko 57 posto ljudi, kao i u svim razvijenim zemljama, radi u sektoru usluga, u industriji je zaposleno oko 30 posto ljudi, dok poljoprivreda zapošljava njih 11,5 posto. Treba li dalje i nabrajati brojeve?

Značaj summita u Poznanu

Uoči dvodnevnog Western Balkans Summita u okviru Berlinskog procesa, koji će se održati u Poznanu, grupa novinara sa zapadnog Balkana na poziv Ministarstva vanjskih poslova Poljske boravila je u studijskog posjeti ovoj zemlji gdje se upoznala s brojnim informacijama oko organizacije summita, najvažnijih tema, stavova oko proširenja EU ali i kulture i ekonomskih potencijala zemlje koja ima više od 38 milijuna stanovnika.

U sklopu obilaska Poznanjskog kongresnog centa (gdje će se održati summit) Wiesław Tarka, koordinator summita, upoznao je novinare s pojedinostima samog kongresnog centra i kako teku pripreme za summit. Podcrtao je značaj zajedničkog sada EU i zapadnog Balkana na svim značajnijim pitanjima za žitelje, suradnji vladinog i nevladinog sektora kao i obrazovnih institucija što je nužno za napredak. U okviru summita koji se održava 3., 4. i 5. srpnja biti će upriličeno nekoliko velikih foruma – Think Tank forum, forum civilnog društva, poslovni forum, ministarski forum kao i forum lidera (gosti će biti njemačka kancelarka Angela Merkel i britanska premijerka Theresa May).

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Poljske Szymon Szynkowski također je govorio o značaju Berlinskog procesa, kako za EU, tako i za zapadni Balkan i značaju koji ovim pitanjima pridaje Poljska.

Marcin Ociepa, podtajnik u Ministarstvu poduzetništva i tehnologije, novinarima iz regije predstavio je teme na svih pet foruma u Poznanju. On je predstavio i najvažnije podatke o poljskoj ekonomiji naglasivši kako dobre rezultate potvrđuju i podaci poljskih i međunarodnih institucija. Istaknuo je kako poljske vlasti ohrabruju gospodarstvenike da svoje poslovanje šire i izvan zemlje, pa tako i na zapadni Balkan dodavši kako se nada da će se ekonomska suradnja Poljske i zemalja zapadnog Balkana dodatno pojačati. Upravo bi se na summitu trebala podijeliti iskustva koja je imala Poljska i promjene u gospodarstvu koje su polučile jako dobre rezultate.

Jačanje civilnog sektora

Na susretu predstavnika Thinh Thank udruženja, udruga civilnog društva, Centra za Istočne studije (OSW) te predstavnika vlasti razgovaralo se o velikoj ulozi civilnog sektora unutar EU i Poljske kao i želji da se upravo na summitu u Poznanu dodatno ohrabri dijalog vladinog i nevladinog sektora.

Viši stručnjak OSW-a Marta Szpala izvijestila je o inicijativama Centra u okviru Berlinskog procesa dok je Beata Jaczewska, iz Odjela za europsku politiku Ministarstva vanjskih poslova Poljske, predstavila je projekt aktivnosti tijekom summita u Poznanu, posebno u okviru foruma civilnog društva i poslovnog foruma. Ona je govorila i o nužnosti jače uloge civilnog sektora koji je nužna dio svakog demokratskog društva.

Predstavnici Poljskog instituta za međunarodne poslove, Instituta za srednju Europu i Varšavskog instituta ukratko su predstavili aktivnosti i istraživačke interese svojih institucija u okviru Berlinskog procesa. Uz to, sugovornici su novinare sa zapadnog Balkana upoznali i oko toga kako se na fakultetima političkih znanosti u Poljskoj sve više izučavaju prigode u Istočnoj Europi i zapadnom Balkanu.

Uz sve navedeno, treba kazati kako su novinari iz regije u pet dana obišli četiri grada – Poznanj, Varšavu, Gdanjsk i Sopot, posjeti cijeli niz najmodernije uređenih muzeja u Poljskoj te uz vodiča obilazili znamenitosti svih gradova. Također, boravili su u posjetu i College of Europe Natolin na kojem svake godine studira više od 100 studenata, među kojima je u ovoj generaciji i šest za zapadnog Balkana, od čega jedno iz BiH. Studenih uz nastavni kadar iz cijele Europe i uz moderne tehnologije stječi vještine potrebe za rad u institucijama EU, ali i matičnim zemljama ili jednostavno uistinu ih priprema za život i rad u sve više integriranoj Europi.

Što je Berlinski proces?

Berlinski proces pokrenula je Njemačka u cilju promicanja regionalne suradnje zapadnog Balkana i podrške politici proširenja EU. Prvi sastanak na vrhu održan je 28. kolovoza 2014. u Berlinu. Slijedili su samiti u Beču (2015.), Parizu (2016.), Trstu (2017.) i Londonu (2018.). Ovaj proces okuplja šest zemalja zapadnog Balkana, kandidate za članstvo u EU (Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija) i potencijalne kandidate (Bosna i Hercegovina, Kosovo) obuhvaćene politikom proširenja.

Neke države članice EU također su uključene u proces: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Francuska, Grčka, Njemačka, Poljska, Slovenija, Velika Britanija, Italija, Europska komisija, međunarodne financijske institucije (kao što su EIB i EBRD), kao međunarodnim i regionalnim organizacijama. Poljska se pridružila BP-u 2018. na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel i prisustvovala sastanku na vrhu u Londonu. Ono što trena istaknuti jeste kako gospodarstvo leži u središtu berlinskog procesa a cilj je promicanje infrastrukturnih projekata (u energetskom i transportnom sektoru) iz tzv. Agende povezivanja, kao što su obnova luka, renoviranje željezničkih pruga, izgradnja plinskih interkonektora. Proces se također usredotočuje na ekonomsku integraciju. Na samitu u Trstu, premijeri zapadnog Balkana usvojili su Višegodišnji akcijski plan za regionalno gospodarsko područje, čiji je cilj postupno povećanje slobodnog kretanja roba, usluga, ulaganja i radnika. Nevladine i omladinske organizacije također su uključene u Berlinski proces. Civilno društvo sudjeluje na sastancima održanim na marginama summita.

Prioriteti

Poljsko predsjedništvo postavilo je četiri prioriteta za Berlinski proces:

1) gospodarstvo;

2) povezanost (međusobne infrastrukturne veze);

3) građanska dimenzija (civilno društvo, istraživački centri, mladi i kultura);

4) sigurnost.

Piše: Dragan Bradvica, [email protected]

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!