ZAKON O RESTITUCIJI Ništa od vraćanja oduzete imovine

Sada je sasvim izvjesno da aktualni saziv Vijeća ministara i Parlamenta BiH neće rješavati pitanje restitucije nego će ga ostaviti onima koji osvoje vlast na izborima iduće godine.

Od vraćanja nacionalizirane i oduzete imovine još nema ništa i pod ogromnim je upitnikom hoće li i kada do toga uopće doći!

Ovo se može iščitati i iz informacije Ministarstva pravde BiH upućene državnim parlamentarcima. Što se zapravo događa?

Poništen zakon

Još 2009. godine u Vijeću ministara pripremljen je nacrt zakona o denacionaliziranju i na njega su odmah intervenirali Ministarstvo financija i trezora i Ured za zakonodavstvo Parlamenta BiH – zatražili su službene stavove i mišljenja vlada Federacije, Republike Srpske i Brčko Distrikta.

Vlada Republike Srpske u veljači 2010. godine odgovorila je da ne dolazi u obzir donošenje državnog zakona o restituciji jer je to u isključivoj nadležnosti entiteta. Vlade Federacije i Brčko Distrikta prihvatile su tada nacrt zakona.

Inače, Republika Srpska donijela je 2000. godine svoj zakon o restituciji, ali ga je visoki predstavnik poništio s obrazloženjem da se cijela ta oblast mora riješiti državnim propisima. Zbog toga zakonske odredbe u RS-u nikada nisu primijenjene, ali ima rupa koje se itekako koriste i danas – vlasti i dalje prodaju zemljište koje je ranije nacionalizirano i tu povlasticu imaju isključivo miljenici šefova tog entiteta.

Prema informaciji Ministarstva pravde BiH, zbog odbijanja Vlade RS-a nije bilo moguće uputiti nacrt u parlamentarnu proceduru. To je pokrenulo lavinu – brojni građani, uz podršku nevladinih organizacija, zatražili su od Vijeća ministara i Parlamenta BiH  da napokon završe posao i hitno donesu zakon kako bi im bila vraćena oduzeta imovina ili isplaćena naknada za njihove nekretnine koje su prenijete u društveno vlasništvo.

Ministarstvo pravde BiH u svibnju 2014. godine ponovo je zatražilo od entitetskih vlada i Vlade Brčko Distrikta suglasnost na nacrt zakona kako bi se cijeli problem konačno riješio. Vlada RS-a ni do dan danas nije odgovorila, nisu pomogle ni urgencije Vijeća ministara, a vlade Federacije i Brčko Distrikta podržale su predložena zakonska rješenja.

Novi prijedlog

Zbog toga je sve stalo – Ministarstvu pravde BiH i Vijeću ministara vezane su ruke stavom, odbijenicama i šutnjom koje dolaze od Vlade RS-a.

Međutim, u veljači prošle godine Udruga vlasnika nacionaliziranih i konfiskovanih nekretnina izradila je prijedlog zakona o restituciji i dostavila ga Vijeću ministara sa zahtjevom da bude uvršten u popis obaveza BiH koje su uvjet za članstvo u Europskoj uniji. Taj dokument i dalje stoji u Vijeću ministara koje ga ne može uputiti u parlamentarnu proceduru jer nema suglasnosti vlasti Republike Srpske.

Posljednjih dana spominje se da je restitucija uvjet Europske unije koji BiH mora ispuniti. Inače, BiH je jedina zemlja u regiji koja nema zakona kojim se regulira vraćanje oduzete imovine, a da li je i zaista to uvjet za pristupanje EU veliko je pitanje kada se zna da ni Poljska nije riješila problem restitucije, ali je primljena u Europsku uniju.

Prema službenim podacima, restitucijom bi bila obuhvaćena ogromna imovina – oko milijun hektara zemljišta i oko tri milijuna kvadratnih metara poslovnog i stambenog prostora. Radi se o nekretninama u privatnom vlasništvu koje su nacionalizirane i oduzete u razdoblju od 1. siječnja 1945. do 3. ožujka 2005. godine.

Ukupna vrijednost te imovine procijenjena je na oko 55 milijardi maraka. Nacrtom zakona o restituciji iz 2009. predviđeno je da se vlasnicima i njihovim nasljednicima vrati do kraja 2028. godine, a u slučaju da je nemoguće vratiti nekretnine isplatila bi im se novčana odšteta za što bi, po svim stručnim analizama, trebalo osigurati oko dvije milijarde maraka.

Sada je sasvim izvjesno da aktualni saziv Vijeća ministara i Parlamenta BiH neće rješavati pitanje restitucije nego će ga ostaviti onima koji osvoje vlast na izborima iduće godine. Razlog je strah političkih stranaka i njihovih šefova da bi bavljenje škakljivim i osjetljivim stvarima bez konkretnog rješenja moglo nanijeti štete u predizbornoj kampanji koja se zahuktala.

Piše: M. Osmović, [email protected]

 

error: Content is protected !!