Tko su strani suci zbog kojih Dodik prijeti raspadom BiH?

Dopredsjednica Ustavnog Suda BiH, Makedonka Margarita Caca Nikolovska, sudac Tudor Pantiru iz Moldavije i sudac Giovanni Grasso iz Italije tri su strana sudca, od ukupno njih devet u Ustavnom sudu BiH, a za koji srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik traži uklanjanje.

Ostali članovi Ustavnog suda BiH su Zlatko M. Knežević, predsjednik; Mato Tadić, dopredsjednik; Mirsad Ćeman, dopredsjednik; Valerija Galić, sutkinja; Miodrag Simović, sudac i Seada Palavrić, sutkinja. 

Svi oni na ove dužnosti izabrani su sukladno Ustavu BiH, odnosno, članku VI/a koji kaže da “četiri člana bira Zastupnički dom Federacije BiH, a dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa  Predsjedništvom”.

Potpuno je jasno da je za uklanjanje inozemnih sudaca iz Ustavnog suda BiH potrebna promjena Ustava BiH. No, tko je troje stranih sudaca zbog kojih je Milorad Dodik doveo u pitanje BiH?

Margarita Caca-Nikolovska

Margarita Caca-Nikolovska, dopredsjednica Ustavnog suda BiH rođena je 1950. godine u Skoplju, Makedonija. Diplomirala je na Pravnom fakultetu ‘Ćirilo i Metodije’ Sveučilišta u Skoplju 1977. godine i iste godine položila pravosudni ispit. Za sutkinju Okružnog suda u Skoplju imenovana je 1978. godine. Nakon toga bila je sutkinja Regionalnog suda u Skoplju (1987. godine), sutkinja novog Apelacijskog suda u Skoplju, a od svibnja 1997. godine do studenoga 1998. godine sutkinja Vrhovnog suda Republike Makedonije. Godine 1998. imenovana je za sutkinju Europskog suda za ljudska prava iz Republike Makedonije i tu dužnost je obnašala do 2008. godine.

Od 1993. godine je predsjedateljica Komiteta za međunarodne odnose Udruge sudaca Makedonije, a 2009. godine izabrana je za predsjednicu Savjetodavnog odbora Instituta za ljudska prava Makedonije. Od 1995. do 2006. godine bila je predstavnica makedonske Udruge sudaca pri Europskoj i Međunarodnoj asocijaciji sudaca (EAJ i IAJ). Blisko surađuje sa brojnim međunarodnim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava. Predavala je na dvjema obukama o Europskoj konvenciji koje je organizirao OSCE za mlade pravnike (lipanj 2009. godine). U više navrata je bila angažirana kao pravni ekspert u području ljudskih prava. Godine 1994. je bila predsjednica Povjerenstva za parlamentarne izbore. Do 1998. godine bila je aktivna članica Komiteta za međunarodnu zaštitu djece Makedonije.

Napisala je veliki broj presuda, pravnih mišljenja i materijala prezentiranih na seminarima. Također je autorica značajnog broja stručnih članaka o zaštiti ljudskih prava i sloboda. Za sutkinju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine imenovana je 1. veljače 2011. godine, a dužnost je preuzela polaganjem prisege na Plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH održanoj 25. ožujka 2011. godine.

Tudor Pantiru

Rođen je 26. listopada 1951. godine u Baraboi, Republika Moldavija. Godine 2001. vratio se u Rumunjsku i sada živi u Bukureštu. Magistrirao je na Pravnom fakultetu Državnog sveučilišta u Moldaviji. U razdoblju od 1977. do 1980. godine radio je kao odvjetnik – član Odvjetničke komore Republike Moldavije. Od 1980. do 1987. godine obnašao je funkciju suca, a od 1987. do 1990. godine funkciju predsjednika Okružnog suda Frunze u Chisnau. Također, od 1988. do 1990. godine obnaša dužnost predsjednika Povjerenstva za izbor, imenovanje i postavljanje sudaca Republike Moldavije. Od 1990. do 1994. godine bio je član Parlamenta Republike Moldavije, a od 1990. do 1992. godine obnašao je dužnost predsjednika Pravnog povjerenstva u Parlamentu Republike Moldavije.

Bio je veleposlanik – stalni zastupnik Republike Moldavije pri Ujedinjenim narodima od 1992. do 1996. godine. Potom, od lipnja 1996. do studenoga 2001. godine obnašao je funkciju suca Europskog suda za ljudska prava u Strassbourgu. U lipnju 2002. godine je imenovan na funkciju suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a dužnost preuzima u rujnu iste godine. Od svibnja 2003. do lipnja 2006. godine obnašao je dužnost dopredsjednika Ustavnog suda BiH, a 26. svibnja 2012. godine ponovno je izabran na tu funkciju. Od travnja 2002. godine obnaša dužnost međunarodnog suca Vrhovnog suda Kosova, a od travnja 2005. godine dužnost međunarodnog predsjedatelja suca Posebnog vijeća Vrhovnog suda Kosova. Objavio je više članaka u pravnim časopisima „Legea si Viata“ i „Avocatul Poporulu“ iz Chisnaua.

Također je napisao prilog “Zaštita izbjeglica prema Europskom sudu za ljudska prava” za knjigu “Sudbena praksa međunarodnih pravnih institucija o pitanju izbjeglica”, izdanje UNHCR-a BO, Moldavija, Chisnau.

Giovanni Grasso

 Profesor Grasso je rođen 25. travnja 1950. godine u Kataniji (Italija). Od 15. studenog 1972. godine je magistar prava na Sveučilištu u Kataniji sa brojem bodova 110/110 i magna cum laude.

Na mjesto suca postavljen je 1. studenog 1986. godine. Prvobitno je radio kao istražni sudac u sudu u Milanu, a poslije toga u zakonodavnom uredu Ministarstva pravde gdje je bio odgovoran za inicijative pravne reforme koje su se odnosile na kazneno pravo i europsko kazneno pravo.

Od 1. studenog 1986. godine radi kao profesor na Pravnom fakultetu u Kataniji, Sveučilište u Kataniji, na Katedri za Kazneno pravo i Europsko kazneno pravo, gdje također drži predavanja iz Europskog kaznenog prava.

Član je Odvjetničke komore u Kataniji od 4. prosinca 1986. godine. Od 23. studenog 1990. godine upisan je u posebnom registru licenciranih branitelja na višim sudovima.

Predsjednik je Centra za europsko kazneno pravo ( Centro diritto penale europeo) u Kataniji i ravnatelj Specijalističke škole za pravne profesije „A. Galati“, Sveučilište u Kataniji. Također je član i kontakt-osoba za Italiju ECLAN-a (Mreža za europsko kazneno pravo) koji je uspostavio Institut d’etudes euuropeenes u Briselu. Član je Znanstvenog vijeća Međunarodnog instituta za kazneno pravosuđe i ljudska prava u Sirakuzi, član Upravnog odbora (Comitato dei Garanti) za likvidaciju Udruženja „La Margherita – Giustizia e Liberta“ (Rim), a od travnja 2014. godine i član Vijeća za obranu u općini Katanija.

Profesor Grasso je bio ravnatelj i koordinator istraživačkih projekata u polju kaznenog prava i europskog kaznenog prava.

Autor je velikog broja stručnih i znanstvenih radova koji su objavljeni u eminentnim znanstvenim publikacijama širom Europe (posebno u polju kaznenog prava i europskog kaznenog prava). Bio je i član mnogobrojnih znanstvenih i stručnih tijela iz kaznenopravne oblasti i sudionik konferencija i radnih tijela o međunarodnoj suradnji u kaznenim stvarima.

Od ožujka 1996. do prosinca 2003. godine bio je član Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine, a od prosinca 1998. godine do prosinca 2002. godine dopredsjednik Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine i predsjednik Drugog vijeća.

Predsjednik Europskog suda za ljudska prava Guido Raimondi je, u skladu sa svojom ovlašću i uvjetima iz članka VI/1.(a) Ustava Bosne i Hercegovine, imenovao prof. Giovannija Grassa iz Republike Italije na mjesto suca u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Profesor Grasso je sudac Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 15. prosinca 2016. godine.

Piše: V.S.Herceg, [email protected]

Njemica postaje nova sutkinja Ustavnog suda BiH

Kako saznaje portal Klix.ba, njemačka profesorica prava i bivša potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava Angelika Nussberger imenovana je za novu sutkinju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Sve ovo dešava se u jeku krize baš u vezi s ovom institucijom u kojoj se predstavnici Republike Srpske protive postojanju stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH. Nussberger je imenovana umjesto talijanskog suca Giovanija Grassa.
Odluku je donio predsjednik Europskog suda za ljudska prava, a posebno je zanimljivo to što se ona donosi uz konsultaciju s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine.
Kako saznaje portal Klix.ba, članovi Predsjedništva su u procesu konsultacija “ostali nijemi”. To naravno nije u skladu s politikom člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji se paralelno u medijima zalaže za potpuno drugačije ustrojstvo ove pravosudne institucije. Angelika Nussberger rođena je 1963. godine u Minhenu, a na Europskom sudu za ljudska prava predstavljala je Njemačku od 2011. godine. Na dužnost potpredsjednice suda u Strasbourghu imenovana je 2017. godine. Ranije je bila zamjenica rektora Univerziteta u Kelnu, a radila je i u Max Planck fondaciji.

12 thoughts on “Tko su strani suci zbog kojih Dodik prijeti raspadom BiH?

  • veljača 15, 2020 at 1:50 pm
    Permalink

    Oni samo sprovode instrukcije svojih sefova sa Zapada💀
    U Sarajevu je danas 95% muslimana…”Gradjanska Bih”💀

    Reply
    • veljača 15, 2020 at 3:21 pm
      Permalink

      Hajde pocnite sada vas niko nece sacuvati pa bice vam gore od oluje kome vi vise prdite Sto nedobijete po usima nema mira

      Reply
  • veljača 15, 2020 at 4:04 pm
    Permalink

    Zivjela Slobodna Nezavisna RepublikaSRPSKA.!!
    Bosna” je samo 5 kantona ili 23% teritorije Bih,Smrt FASIZMU i Bih.!!

    Reply
    • veljača 16, 2020 at 6:25 am
      Permalink

      ahahahahah hahahahahah

      Reply
  • veljača 15, 2020 at 4:35 pm
    Permalink

    Koliko je mladi Bsnjaci u procentima cetnika u Baja Luci zivi Hrvate ste sve protjerali Bosnjake jebo vam Dodik mater.

    Reply
  • veljača 15, 2020 at 10:48 pm
    Permalink

    Citaj Covic okreno ledja Dodiku 😂 😂😂😂😂

    Reply
    • veljača 16, 2020 at 12:26 am
      Permalink

      HB je realnost a bosnjaci eto vam bosna oko sarejeva,hahahaaaaha

      Reply
  • veljača 16, 2020 at 12:24 am
    Permalink

    SRBI su do 1941. bili vecina u Sarajevu Mostaru i cjeloj BIH.
    GENOCID 1914-1941-1991.
    Smrt Fasizmu i Bih.💀

    Reply
    • veljača 16, 2020 at 6:28 am
      Permalink

      😂😂😂😂😂😂😂😂😂😂😂😂😂

      Reply
  • veljača 17, 2020 at 2:34 pm
    Permalink

    Jedino pravedno rješenje VENS OVENOV PlAN ili OVEN STOLTEMBERGOV tj TRI REPUBLIKE .Sve drugo je farsa Istina te tri republike moraju svaka na svom teritoriju osigati demokraciju

    Reply
    • veljača 18, 2020 at 3:29 am
      Permalink

      Anonimac, jedino pravilno rijesenje je da, sve stanovnike BiH, bez obzira na vjersku, sexsualnu ili rasnu orijentaciju,isele, ostave “domicilne” kineze, a ostatak nasele vjetnamcima, srilancanima,mongolcima, a sto ostane nenaseljeno, dovesti ostatak kineza, po mogucnosti one iz dvotjedne ili ti dvosedmicne karantene i, naravno, ostaviti ove “troglavce” iz predsjednistva da i njima probaju posoliti pamet sa vitalnim nacionalnim interesima!

      Reply

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!