U BiH tek 34 posto stanovništva radno-aktivne dobi ima posao!

Ekonomska aktivnost na zapadnom Balkanu se usporava, uz nastavak pada investicija i izvoza u šest zemalja regije, ali nezaposlenost je na povijesno niskoj razini, poručeno je na prezentaciji redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke o nedavnim ekonomskim kretanjima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Prema procjeni Svjetske banke, rast će regiji u 2019. godini iznositi 3,2 posto, što je pad u odnosu na 3,9 posto u 2018. Rast je nastavljen u Sjevernoj Makedoniji u 2019. nakon značajnijeg usporavanja, na Kosovu se očekuje i dalje snažan rast od četiri posto, dok većina zemalja zapadnog Balkana bilježi usporeniji rast u odnosu na prošlu godinu. Iako se za naredne dvije godine predviđa rast, on neće biti veći od onog koji je zabilježen 2018. Isto tako, bez obzira na pozitivna kretanja na tržištu rada, na zapadnom Balkanu posao ima manje od polovine stanovnika radno-aktivne dobi odnosno 44 posto a neaktivnost na tržištu rada i dalje je prisutna sa 48 posto. Na predstavljanju izvješća istaknuto je da u BiH 34 posto stanovništva radno-aktivne dobi ima posao, a na Kosovu samo 30 posto.

Nedovoljan rast

Navedeno je da se u BiH u 2019. očekuje usporavanje ekonomskog rasta na 3,1 posto, sa 3,6 posto u 2018., rast u 2020. bi mogao trebao iznositi 3,4 posto a godinu nakon toga 3,9 posto.  Emmanuel Salinas, voditelj ureda Svjetske banke za BiH, kaže kako bilježimo rast, ali je on i dalje nedovoljan.

– Već smo ranije govorili kako bi po sadašnjoj stopi rasta BiH trebalo 60-ak godina dostigne sadašnju razinu ekonomskih prihoda u Europi. Vidimo da zemlja gubi stanovništvo, što je važno za svaku državu. Vidimo svakodnevno da ljudi u velikom broju odlaze i traže prilike u inozemstvu. Vrlo je važno da BiH ne gubi nadu te se neke stvari poboljšaju. Tu prije svega mislim na otvaranje većeg broja radnih mjesta prvenstveno u privatnom sektoru, jednake prilike za sve, po zasluzi, a ne po političkoj vezi, bolje javne usluge, kazao je Salinas.

Sandra Hlivnjak, ekonomista Svjetske banke za BiH, kaže kako je glavni razlog pada ekonomskog rasta povećana javna potrošnja, a oblast u kojoj se najviše proizvodi nova vrijednost je sektor usluga. Dodaje kako se do kreiranja novih radnih mjesta može doći samo uz fokus sa javnog sektora na privatni. Potvrdila je da je tijekom 2019. nezaposlenost uistinu smanjena, ali zaposlenost nije ubrzana.

– Za ekonomski rast u BiH važno da se fokus preusmjeri sa uvoza na izvoz, sa javnog na privatni sektor i sa potrošnje na investicije. Jedino tako može doći do kreiranja novih radnih mjesta, ali ne samo novih radnih mjesta u oblasti usluga, nego i u oblasti industrije i onih grana koje mogu doprinijeti da svaka zemlja ide ka boljem. Većina ljudi odlazi u potrazi za radnim mjestima. Radna mjesta se otvaraju ali ne otvaraju se dovoljno brzo, objasnila je Hlivnjak. BiH se dosta i zadužuje, ali je fiskalni račun zemlje pozitivan,  proces investiranja usporene prije svega zbog neformiranja vlasti na državnoj i federalnoj razini. Tu je i kašnjenje s reformskim procesima, a sve to dovodi do pada ekonomske aktivnosti, a da bi iole krenuli ka ekonomskom oporavku treba nam rast od minimalno šest posto godišnje.

Nova radna mjesta

– Zemlja je i dalje neto dužnik, a ne neto kreditor, više uvozi, nego što izvozi te je na neki način je u nepovoljnoj poziciji. Međutim, ukoliko je deficit na tekućem računu održiv, ukoliko se može financirati, onda je to dobro ali je pitanje na koji način financiran deficit tekućeg računa. Ukoliko nije financiran iz deviznih rezervi Centralne banke, to je pozitivan faktor. U BiH to nije slučaj. Deficit se uglavnom financira iz ostalih investicije, a to su novo zaduživanje, pojašnjava Hlivnjak.

Edith Kikoni, viša ekonomistica pri uredu Svjetske banke u BiH, svemu dodaje da iako se bilježi pad ekonomskog rasta, povećava se javna potrošnja, a razina nezaposlenosti je došla do povijesnog minimuma. U usporedbi s prošlom godinom, do lipnja ove godine otvoreno je 150 tisuća novih radnih mjesta u regiji, zaposleno je više žena a sa njima i mladih. Kikoni smatra kako je do usporavanja rasta došlo je zbog usporavanja izvoza, a to je došlo zbog trgovinskih sporova kao što je ekonomski spor SAD-a i Kine.

Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, također tvrdi kako nastavak rasta vodi prema otvaranju novih radnih mjesta, uključivanju većeg broja žena na tržište rada i u rješavanju migrantske krize.

Piše: Dragan Bradvica, [email protected]

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!