Ugašen je!

Točno u ponoć mostarski Aluminij zbog dobro poznatih razloga isključen je s elektroenergetske mreže.

Tako se ostvario najcrnji scenarij na koji su proteklih dana upozoravali radnici Aluminija. Nagli prestanak rada prouzročit će hlađenje i stvrdnjavanje tekućeg metala u proizvodnim ćelijama što će prouzročiti ogromne štete na pogonu.

Eventualno ponovno pokretanje proizvodnje zahtijevat će ogromne troškove i, po svemu sudeći, kako su proteklih danas upozoravali čelni ljudi Aluminija, ovim činom zabijen je posljednji čavao na lijesu nekadašnjeg giganta.

Podsjećamo, zbog visokih cijena električne energije Aluminij nekoliko zadnjih godina posluje s gubitkom. Ukupni dug kompanije iznosi oko 400 milijuna maraka, od čega se više od pola odnosi na dug za potrošenu električnu energiju.

Vlada FBiH vlasnica je 44 posto dioničkoga kapitala u Aluminiju, mali dioničari također imaju 44 posto dionica, a Vlada Republike Hrvatske preostalih 12 posto.

Povijest Aluminija

Povijest mostarskoga Aluminija otpočinje već s prvim godinama 20. stoljeća, pronalaskom boksitne rude u Hercegovini, kada se kreće s njezinim iskopavanjem. Godine 1945. organizirano je poduzeće za istraživanje, iskopavanje i prijevoz boksita, naziva Boksitni rudnici Mostar, u kojemu su priređivane prve studije za opravdanost izgradnje tvornice aluminija u BiH. Poduzeće Boksitni rudnici Mostar pripojeno je 1969. godine tvrtki Energoinvest Sarajevo kojoj tadanja republička vlada povjerava zadaću razvitka aluminijske proizvodnje. Na osnovu suradnje domaćega Energoinvesta i francuske tvrtke Pechiney, 1975. godine otpočinje redovita proizvodnja u novoosnovanoj Tvornici glinice u Mostaru.

Spajanjem Tvornice glinice i Rudnika boksita, 1977. godine ustrojeno je novo poduzeće, nazvano Aluminij Mostar u koje, nakon puštanja u redovitu proizvodnju 1981. godine, ulazi i Tvornica aluminija. U razdoblju od 1981. do 1990. godine uslijedile su brojne političke odluke koje su se odrazile i na gospodarstvo pa je Aluminij mijenjao naziv više puta i djelovao u različnim organizacijskim okvirima kako bi, nakon 1990. godine, bio izdvojen iz Energoinvesta i dobio ustaljeno i prepoznatljivo ime Aluminij Mostar.

Nakon posljednjeg rata u kojem prestaje s radom, 15. ožujka 1997. godine pušten je u rad pogon Anode. Potom je, 14. kolovoza 1997. godine, nakon petogodišnjega mirovanja, upaljena i prva elektrolitička ćelija u Elektrolizi. Tijekom rujna i listopada 1997. godine u pogon su puštene 64 elektrolitičke ćelije, do kraja svibnja 1998. proradila je polovica ćelija, a puni kapacitet odnosno svih 256 elektrolitičkih ćelija, radilo je već u mjesecu studenomu 1999. godine.

Dvadeset minuta prije isključenja s električne mreže i nakon 33 godine proizvodnje, mostarski Aluminij koji je othranio tolike obitelji, ljeva svoje zadnje ljevanje.

Gepostet von Viktor Zelić am Dienstag, 9. Juli 2019

Hvala dobročiniteljima, mrak je u vašim prodanim dušama. Naše svjetlo je Isus Krist, Otkupitelj ljudskoga roda, koji će svakome udijeliti po djelima njegovim.

Gepostet von Viktor Zelić am Dienstag, 9. Juli 2019

Ugašen je u srijedu 10. srpnja, 2019. godine. Točno u ponoć.

3 thoughts on “Ugašen je!

  • srpanj 10, 2019 at 1:19 am
    Permalink

    Eto sad pravac Ilici kod babe koji vas ne jebe ni jedan posto

    Reply
  • srpanj 10, 2019 at 6:51 am
    Permalink

    Citav proces od nastanka do nestanka Aluminija imao je ogromne nedostatke. Prva je velika razlika u kvalitetu domacih baznih sirovina, koji je prikazan i koji je bio stvaran. Drugi je onaj koji se danas cesto spominje, a to je ne razvijanje procesa do krajnjeg proizvoda. Treci je struktura uposlenih proistekla iz drustvenog odnosno drzavnog vlasnistva.

    Reply

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!