Uništava li pandemija koronavirusa svijet kakvog znamo?

Borba za svaki ljudski život i dalje je nešto što je top prioritet zbog čega je nužno da sve drugo pada u drugi plan. Nažalost, još uvijek se ne zna koliko će ova borba trajati, još uvijek nemamo cjepivo, ne znamo koliko ćemo trebati biti u karanteni i izolaciji. Mnogo je pitanja, malo odgovora što neminovno urušava svijeta i život na kakav smo navikli.

 Očekivano, nakon spasa ljudskih života za sve nas najvažnije pitanje jeste što će biti sa ekonomijom, radnim mjestima, plaćama, mirovinama, obrazovanjem… A sve to će, nadamo se kratkoročno, ići silaznom putanjom pa tako ekonomisti Goldman Sachsa prognoziraju povijesno oštru i brzu recesiju u SAD-u, s BDP-om koji će drugom tromjesečju pasti za nevjerojatnih 24 posto nakon pada od šest posto u prvom tromjesečju. Europska komisija pretpostavlja da će izravan utjecaj pandemije koronavirusa na gospodarstvo značiti pad BDP-a od 2,5 posto. Što li tek onda očekuje nas?

Slobode i ljudska prava

Drugo veliko pitanje jeste urušava li se svijet kakav smo do sada poznavali? Naime, u izvanrednim situacijama, a ova svakako to jeste, sve državne na svijetu pribjegavaju ograničavanju sloboda i osnovnih ljudskih prava. Naravno, u ovakvim trenucima to je i nužno jer je spas kolektiva i društva mnogo važnije od bilo čega. Ali postavlja se pitanje idu li države predaleko? Imaju li prava na sve što se poteze koji se povlače? Hoće li uživajući u ogromnoj moći i kontrole svake osobe koju sada posjeduju postati primamljive i nakon okončanja krize?

Velika se debata vodi među najeminentnijim svjetskih stručnjacima, predstavnicima civilnih društava, političara i medija ide li se u ograničavanjima civilnih prava predaleko pa se tako prate mobiteli svakog pojedinca ili koriste kamere za prepoznavanje lica bazirane na umjetnoj inteligenciji. Praćenje ljudi tijekom pandemije virusa korona moglo bi da se kasnije pretvori u apsolutno kršenje privatnosti i ljudskih prava, upozorava najpoznatiji svjetski uzbunjivač Edward Snowden.

– Kada države i vlade osjete moć koja dolazi sa pojačanim nadzorom i praćenjem ljudi – oni će tu moć nastojati i da zadrže. Nakon završetka pandemije iste alate mogu nastaviti da koriste za naprimjer borbu protiv terorizma, ali i za praćenje i špijuniranje političkih neprijatelja i drugih državi nepodobnih osoba, smatra Snowden.

Nadalje, posljednjih dana i tjedana čak i obični žitelji zemalja koje spadaju u najslobodnijih i najliberalnijih zemalja svijeta pohvalnoi afirmativno se izjašnjavaju o zemljama koje desetljećima žive, najblaže kazano, u poludiktaturi.

Velika je to opasnost, tim više što SAD vrluda u svojim politikama a EU poslovno se ne snalazi i užasno teško donose bilo kakve, a kamoli najvažnije odluke. Sve to moglo bi biti najbolji recept za krizu demokracije i osobnih sloboda neslućenih razmjera.

Politički kaos?

Obavještajne i vojne analize jasno ukazuju na to da bi pandemija koronavirusa mogla ozbiljno utjecati na živote država tijekom najmanje nekoliko mjeseci i može izazvati politički kaos u pojedinim dijelovima svijeta. Primjerice, navodi se kako velike nestašice ključno važnih medicinskih sredstava, poput respiratora, rukavica, maski i aparata za umjetno disanje, mogu dovesti do toga, da će se pojedine države spiralno kretati prema nestabilnosti, koje će izići daleko iz okvira neposrednih medicinskih problema i dovesti do političkog kaosa.

Naravno, kada tome dodamo situaciju da imamo zemlje koje su permanentno u političkim krizama (Bosna i Hercegovina je najbolji primjer da političke krize nikada ne prolaze) uz neminovnu novu ekonomsku krizu, strah je još i veći.

Svijet se, jasno je, nalazi na raskrsnici.

U zdravstvenom smislu suočavamo se na novim virusima i prijetnjama koje ukazuju da moramo mijenjati brojne navike. U smislu zaštite okoliša također ćemo radikalno morati mijenjati navike kako bi sačuvali planet. U ekonomskom smislu mora se ići barem ka kapitalizmu 2.0 koji će biti socijalno osjetljiv i kudikamo pravedniji, jer ovaj neoliberalni koncept globalizacije samo je bogate činio bogatijima a siromašne siromašnijima. U političkom smislu se moramo još jače boriti za slobode, osnovna ljudska i politička prava, pravdu i meritokraciju…

Piše: Dragan Bradvica

[email protected]

error: Content is protected !!