Ustupci: Kako je Clinton zamišljao BiH?

Bivši američki predsjednik Bill Clinton uoči početka kampanje za izbore na kojima se borio za drugi mandat, tražio je od vlade u Sarajevu 1995. godine da načini ustupke Srbima u BiH kako bi se okončao rat, stoji u povjerljivim dokumentima koji su nedavno objavljeni i sadrže Clintonov tajni plan za BiH, prenosi Sputnjiknews pisanje londonskog Guardiana. Dokumenti koje je objavila predsjednička biblioteka potiču iz ljeta 1995. godine, neposredno u vrijeme sukoba oko Srebrenice i nekoliko mjeseci prije sklapanja Daytonskog sporazuma, piše londonski Guardian.

Prema tim dokumentima, ali i izjavama dužnosnika iz tog perioda, Clinton je želio da se rat u Bosni okonča prije početka kampanje za predsjedničke izbore održane 1996. godine na kojima se borio za drugi mandat. U transkriptima telefonskih razgovora Clintona s drugim svjetskim liderima, stoji kako je on više puta ponovio da je razočaran što snage bosanskih muslimana nisu uspjele da sačuvaju Srebrenicu. Glavni Clintonov operativac za provođenje tajnog plana koji bi okončao rat u BiH bio je njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Anthony Lake. Provođenje plana počelo je nekoliko tjedana prije pada Srebrenice i uključivalo je postizanje mirovnog sporazuma kojim bi Bosna bila podijeljena na dva približno jednaka entiteta. U slučaju da to propadne, plan je bio da se povuku mirovne snage UN, prekine embargo na isporuku oružja BiH i da inicijalna zračna podrška muslimansko-hrvatskim snagama u borbi protiv Srba. Clintonov plan predviđao je da se prvo održe razgovori američke administracije s predstavnicima Sarajeva, kako bi ih uvjerili na ustupke poslije pada Srebrenice.

Prema tom planu, federacija muslimana i Hrvata trebala je dobiti nešto manje od polovine države, dok bi Amerikanci razmotrili i pritisak na muslimansku stranu da pristane na mogućnost da Srbi u BiH u roku od dvije do tri godine po okončanju rata održe referendum za izdvajanje iz BiH. “Ako bosanski muslimani ne mogu da uvjeriti bosanske Srbe da njihova budućnost leži u reintegraciji u BiH, nema smisla blokirati mirno razdvajanje zajedničke države, po čehoslovačkom modelu”, predviđao je Clintonov plan. Kako stoji u objavljenim dokumentima, neki članovi Clintonove administracije nisu bili zadovoljni ovakvim planom.

David Schaefer, savjetnik tadašnje veleposlanice SAD u UN Madeleine Albright, napisao je da su “Srbi zauzeli veliki dio teritorije zahvaljujući etničkom čišćenju i sada im omogućavamo demokratski referendum da to potvrde, to je veoma klizav teren”. On je kasnije u svojim memoarima tvrdio kako je moguće da je Lakeov nastup zapravo samo bio provokacija da se više razgovara o BiH u Bijeloj kući. Alexander Vershbow, koji je bio zadužen za Europu u VIjeću nacionalne sigurnosti, naveo je da je strategija za izlazak iz rata bila rezultat kompromisa više američkih nivoa vlasti.

error: Content is protected !!