Utjecaj klimatskih promjena na ekovodni sustav

„Udruga Neretva West“ iz Mostara u okviru projekta kojeg je podržao Fond za zaštitu okoliša po pozivu iz 2019. godine provodi promotivnu kampanju o važnosti zaštite slatkovodnih ekosustava.

Klimatske promjene tema su ovogodišnje 50. obljetnice održavanja Dana planete Zemlje. S tim u vezi istražili smo utjecaj klimatskih promjena na ekovodni sustav. Znači ne samo da se promjene osjete na kopnu, nego utječu i na vodna tijela, odnosno jezera, rijeke, oceane i mora na cijelom kontinentu. Na površini Zemlje ima više vode nego kopna te nije iznenađujuće da zagrijavanje oceana čini otprilike 93 % zagrijavanja planeta. To zagrijavanje događa se kao posljedica povećanja emisija stakleničkih plinova, najviše ugljičnog dioksida, koji zadržava sve veće količine solarne energije u atmosferi. Većina te zadržane topline pohranjuje se u oceanima i utječe na temperaturu vode i kretanje morskih struja. Temperatura vode jedan je od najsnažnijih regulatora života u moru i povećanja temperature već uzrokuju velike promjene pod vodom, uključujući znatne promjene u raspodjeli morskih.

Klimatske promjene utječu i na druge aspekte morske vode. Čak i mala promjena u bilo kojem ključnom aspektu, kao što je temperatura vode i razine saliniteta ili kisika, može negativno utjecati na te osjetljive ekosustave.

Procjenjuje se da su oceani, koji su najveći spremnik ugljika na našem planetu, apsorbirali otprilike 40 % ukupnog ugljičnog dioksida koji su ljudi ispustili od Industrijske revolucije. Sve veću prijetnju predstavlja i zakiseljavanje, odnosno postupak apsorpcije veće količine ugljičnog dioksida u ocean i proizvodnje ugljične kiseline. Školjke, koralji i kamenice, koji grade ljuske od kalcijevog karbonata, imaju teškoća s gradnjom svojih ljuski ili kosturnih materijala jer se smanjuje kiselost vode, a to ih čini osjetljivijima i ranjivijima. Zakiseljavanjea može utjecati i na fotosintezu morskih biljaka.

Europa nije imuna. Očekuje se da će sljedećih godina vode koje okružuju Europu doživjeti dodatno zakiseljavanje. Razina pH gotovo se jednako smanjuje u svim svjetskim oceanima i svim europskim morima. U najsjevernijim europskim morima, Norveškom moru i Grenlandskom moru pH se smanjuje više od prosjeka.

Učestale poplave i suše

Mnogo pozornosti posvećuje se sve češćim pojavama ekstremnih vremenskih uvjeta u Europi. To su bili zimski „polarni vrtlog ” ili „zvijer s istoka” tijekom 2017. – 2018. koja je donijela neuobičajeno hladne arktičke vjetrove u mnoge dijelove Europe te „Luciferov toplotni val”, iz 2017., a Europljani mogu očekivati još više neuobičajenih vremenskih ekstrema.

Ključni element klimatskih promjena jest utjecaj na kruženje vode na Zemlji, odnosno trajno prelaženje vode iz oceana u atmosferu, na kopna, rijeke i jezera te natrag u mora i oceane. Klimatske promjene utječu na povećanje razina vodene pare u atmosferi i zbog toga je teže predvidjeti dostupnost vode. To može dovesti do jačih kiša u nekim područjima, dok se druga područja mogu suočavati s jačim sušama, posebno tijekom ljetnih mjeseci.

Mnoge regije u Europi već se suočavaju s ekstremnijim poplavama i sušama. Glečeri se tope, a snježni i ledeni pokrivač se smanjuju. Oborinski režim također se mijenja, pri čemu su vlažna područja sve vlažnija, a suha područja sve suša. Istodobno, ekstremne klimatske prilike poput toplinskih valova, jakih oborina i suša sve su češće i silovitije.

U južnoj i jugoistočnoj Europi već se javljaju ekstremniji toplinski valovi i očekuje se da će ona postati žarište klimatskih promjena. Osim utjecaja na ljudsko zdravlje, ekstremna toplina dovodi do veće stope isparavanja zbog čega se dodatno smanjuju vodni resursi u područjima u kojima već postoji nestašica vode. Klimatske promjene povisile su i prosječnu temperaturu vode rijeka i jezera i skratile trajanje razdoblja ledenog pokrova. Te promjene, zajedno s visokim vodostajima rijeka zimi i niskim vodostajima ljeti, znatno utječu na kvalitetu vode i slatkovodne ekosustave. Neke promjene potaknute klimatskim promjenama pogoršavaju druge vrste pritisaka na vodna staništa, uključujući onečišćenje. Na primjer, niski vodostaji zbog manje kiša doveli bi do veće koncentracije onečišćujućih tvari jer ima manje vode za razgradnju onečišćenja.

Ublažavanje klimatskih promjena, odnosno smanjenje emisija stakleničkih plinova, okosnica je politike EU-a o klimatskim promjenama. Međutim, zbog iskustva s više poplava, suša, podizanja razine mora i drugim ekstremnim vremenskim uvjetima i njihovih predviđanja u budućnosti, državna tijela diljem EU-a sve više poduzimaju mjere za prilagodbu novoj klimatskoj stvarnosti.

Stotine gradova, regija i zemalja trenutačno poduzimaju mjere prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena i koordiniraju se na globalnoj razini u cilju razmjene najboljih praksi. Sve veći broj gradova, regija i zemalja koristi se inovativnim tehnikama za ublažavanje štete od poplava ili suša koje istodobno dodaju vrijednost okolišu i kvaliteti života lokalnog stanovništva. Neke mjere prilagodbe usmjerene su na uporabu vode u sektorima u kojima se upotrebljavaju velike količine vode, kao što je poljoprivreda. Najbolji način je unaprijed prepoznati učinke te se pravodobno za njih pripremiti.

Prilagođeno prema: https://www.eea.europa.eu/hr/signals/eea-signali-2018-voda-je-zivot/clanci/klimatske-promjene-i-voda-2013

error: Content is protected !!