VELIKI FINANCIJSKI PLAN Zapadni Balkan dobiva milijardu eura

Rezultati Berlinskog procesa, ali i  svih ostalih koji se vežu uz snažnije povezivanje zemalja jugoistočne Europe i Europske unije trebali bi osjetiti sve države u okruženju i to kroz novčanu pomoć, a kako je najavio europski povjerenik za proširenje Johanes Hahn u intervjuu za DW Unija u idućim godinama želi investirati oko milijardu eura u zemlje zapadnog Balkana.

Prvi koraci u ostvarenju tog velikog financijskog plana poduzeti su jučer na summitu u Trstu koji je okupio predstavnike zemalja zapadnog Balkana, Hrvatske, Austrije, Njemačke, Francuske, Italije i Slovenije. Hahn je u tom kontekstu objasnio kako bi se u praksi trebala provesti ideja o regionalnom gospodarskom području, a što će, između ostalog rezultirati poticanju malog i srednjeg poduzetništva.

Hahn je pritom naglasio kako je krajnji cilj da zemlje zapadnog Balkana postanu dio Europske unije, a što bi smanjilo tenzije iz prošlosti, a sam Berlinski proces pritom ima zadaću ekonomsko povezivanje navedenih zemalja što će zasigurno pridonijeti bržoj integraciji u Uniju. No, preduvjet za snažnije investiranje u ovo područje je, poručio je Hahn, razvijanje demokracije i vladavine prava kao i politička stabilnost. On je najavio i realizaciju konkretnih programa i to infrastrukturnih koji se odnose na izgradnju putova i željeznica, ali i plinovoda između Srbije i Bugarske.

Ulaganje u BiH

BiH je ovaj sastanak pripremila deset projekata od kojih se najveći broj odnosi na infrastrukturu, odnosno transport i energetiku, a tom je prilikom ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović pozvao na značajna ulaganja koja BiH sama ne može priuštiti. Pritom je istaknuo kako BiH ima ogromne potencijale te kako veliki projekti koje je BiH pripremila u području transporta i energetike traže ulaganja, pri čemu je objasnio i prednosti i mogućnosti za ulaganja u BiH. A neke od tih prednosti su veliki prirodni resursi kao i zemljopisni položaj te kvalificirana i obrazovana radna snaga

Kompromisno rješenje

Ipak u fokusu zanimanja javnosti bila je problematika ugovora o transportnoj zajednici koji bi prema uvjeravanju predstavnika Vijeća ministara bilo korisno za BiH, dok neki drugi, poput predstavnika Vlade RS-a traže izmjenu teksta ugovora. Ministar vanjskih poslova je tijekom jučerašnjeg razgovora s Hahnom kazao kako transportna zajednica ima ogroman značaj za BiH i regiju te da naša zemlja ne želi da projekti i grant sredstva predviđena za odobravanje BiH na sammitu u Trstu budu ugroženi. Pritom je naveo kako je protivljenje Vlade Republike Srpske potpisivanju ugovora nelogično, jer, kako je rekao, ako je transportna zajednica korisna za Srbiju i sve druge zemlje regije, zašto ne bi bila korisna i za RS.

Hahn je prenio ministru Crnatku da uvjeti koje je postavila Vlada RS-a, koji se odnose na izmjenu teksta Ugovora i na izdavanje jamstava da transportna poduzeća neće imati pristup željeznicama u BiH nakon potpisivanja, nisu prihvatljivi za Europsku uniju, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Crnadak je ovom prilikom pozvao Vladu RS-a da prihvati transportnu zajednicu jer bi joj njeno odbijanje nanijelo ogromnu financijsku štetu, ali je pritom objasnio kako je kompromisno rješenje da, uz usvajanje teksta ugovora o osnivanju transportne zajednice Vijeće ministara BiH usvoji zaključak kojim se definira da će ministri zaduženi za transport u Vijeću ministara, Vladi RS-a i Vladi Federacije BiH koordinirati i usuglašeno djelovati tijekom provedbe ugovora o transportnoj zajednici, u skladu sa ustavnim nadležnostima.

Ostali komentari izneseni u zaključcima Vlade RS-a bili bi uzeti u razmatranje naknadno, priopćili su iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

Politička stabilnost

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini govoreći o značaju Berlinskog procesa naglasila je u intervjuu portalu European Western Balkans kako je ovaj summit dio šireg aranžmana te kako navedeni proces nije zamjena za europski put već način na koji se može olakšati zajednički rad zemalja Unije i zapadnog Balkana. Pritom je jasno poručila kako Unija nikada neće biti kompletna bez zapadnog Balkana. Kada je pak riječ o nastavku europskih integracija navedenih zemalja ona je navela kako ne postoji stabilnost bez jake demokracije te kako su kriteriji za pristupanje jasni, pri čemu je bitno za istaknuto kako su vrata Unije otvorena te kako sve ovisi od zemalja zapadnog Balkana. U cijeloj toj priči, potvrdila je ona, postoji jasna veza između regionalnog povezivanja zemalja jugoistočne Europe i napretka prema Europskoj uniji.

Piše: D. Pušić, [email protected]

 

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!