Badanj pod povećalom svjetskih stručnjaka (FOTO)

Docent dr. sc. Nikola Vukosavljević sa Sveučilišta u Zagrebu izjavio je da je jedna od najatraktivnijih stvari na Badnju gravura. „Radi se o gravuri starosti oko 15-ak tisuća godina, iz vremena kasnog gornjeg paleolitika. U arheološkoj podjeli govorimo o vremenu epigravitijenske kulture, a osim gravure u nalazištu su otkriveni brojni arheološki ostatci“, istaknuo je

Nakon tri desetljeća ponovno su počela istraživanja pećine u blizini Stoca, čemu zadnjih dana uvelike pogoduju i vremenske prilike. Arheološko područje Badanj, smješteno kod sela Borojevići, 6 kilometara zračne linije zapadno od Stoca, a proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine.

Docent dr. sc.Nikola Vukosavljević sa Sveučilišta u Zagrebu izjavio je da je jedna od najatraktivnijih stvari na Badnju gravura.

Brojni arheološki ostatci

„Radi se o gravuri starosti oko 15-ak tisuća godina, iz vremena kasnog gornjeg paleolitika. U arheološkoj podjeli govorimo o vremenu epigravitijenske kulture, a osim gravure u nalazištu su otkriveni brojni arheološki ostatci. Radi se o kamenim oruđima, ostatcima različitih životinja, ostatcima boje okera, osobnih ornamenata izrađenih od životinjskih zubi, ljušturama morskih puževa što je jako zanimljivo jer nam daju podatke o kontaktima stanovnika koji su nekad živjeli ovdje sa tadašnjom morskom obalom koja je bila u to vrijeme 100, možda 150 km udaljena od Badnja“, istaknuo je Vukosavljević.

Prema njegovim riječima za sada je Badanj jedinstveno nalazište na ovom prostoru ali za očekivati je da ih iz tog vremena ima još.

„Nalazište je otkriveno sredinom 70-ih godina. Istraživanja su provedena u nekoliko kampanja, prva istraživanja je proveo dr. Đuro Basler nekadašnji kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, između 1976-1979 godine. Ono što je on našao su enormne količine arheološkog materijala, kamena oruđa, ostatci kostiju, puno nakita izrađenog od probušenih jelenskih zubi, i jako puno morskih puževa. Nakon njega 1986. i 1987.istražuju ga zajednički Sveučilište u Michiganu i Zemaljski muzej u Sarajevu pod vodstvom dr. Roberta Vejlona i ZilkeKujundžić. Nažalost sve ono što su Basler i Vejlon istražili nikada nije objavljeno na pravi način, odnosno nije dovršeno“, podsjetio je Vukosavljević.

Arheologe je jučer obišao i stolački načelnik Stjepan Bošković, koji je podsjetio da je partner na ovom projektu Javna ustanova Radimljakojoj je osnivač općina Stolac.

„JU Radimlja brine o našoj kulturno-povijesnoj baštini, i prezentira je javnosti na jedan pozitivan način. Lokalitet Badanj, koji je sada po treći puta u fazi istraživanja, mjesto je gdje počinje povijest općine Stolac i cijelog ovog prostora. Nadam se da će od ovih iskopavanja ostati jedan tragkoji će potvrditi da je ovdje ljudska civilizacija bila prije više od 15.000 godina. Općina Stolac je mjesto koje ima preko 30 spomenika kulture pod zaštitom države i svojevrsni je muzej na otvorenom. Uistinu promišljamo kako sve to zaštiti, a u isto vrijeme i prezentirati kroz razvoj turizma i raznih drugih djelatnosti, uključujući i privatni sektor. Općina Stolac daje potporu ovakvim projektima i tako će biti i u budućnosti“, zaključio je načelnik.

Priznati arheolozi

Podsjetimo, posljednja istraživanja na Badnju su rađena od 1976. do 1979., da bi opet počela 18. ožujka 2019., a trajati će do 3. travnja u sklopu projekta “Definiranje kulturnih granica u europskom mlađem paleolitiku: Arheologija i umjetnost stijena u Istočnoj Europi. Suradnici voditelja projekta Aitora Ruiza Redonda su Ivor Karavanić i Nikola Vukosavljević sa Sveučilišta u Zagreba, Krešimir Raguž iz Konzervatorskog odjela iz Karlovca te Catherine Ferrier sa sveučilišta u Bordeuxu, dok je partner iz Bosne i Hercegovine Javna ustanova Radimlja Stolac.

„Aitor je prije 2 godine bio ovdje, snimio je blok sa detaljnom snimkom gravure. Postoji još ureza-linija koje je snimio, a nisu se spominjale u literaturi prije i naša je ideja da dobijemo kronologiju za cijelo nalazište, te da uzmemo uzorke za datiranje. Uskoro će nam se pridružiti kolegica iz Francuske koja se bavi analizama sedimenata“, pridodao je Vukosavljević. Arheološke cjeline otkrivene tijekom iskopavanja analizirat će se i interpretirati u suradnji s različitim stručnjacima, a također planirano je proučavati druge srodne materijale iz prethodnih iskopavanja poput osobnih ukrasa iz pećine Badanj.
Područje istraživanja ključno je za analizu prijelaza iz srednjeg u gornji paleolitik u Europi, a relevantnost ove studije doprinijet će razumijevanju geografske složenosti ranog simboličkog ponašanja i njegove implikacije za ljudsku evoluciju, poručio je arheolog Ante Vujnović, ujedno i ravnatelj JU Radimlja. K.Perić

error: Content is protected !!