Daytonske institucije gube svoj utjecaj u BiH, a u aktualnim nema konsenzusa

U razgovoru za Klix.ba, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula je, govoreći o europskom putu BiH, ocijenio da je naša zemlja, osobito u posljednje dvije godine, izašla iz jednog mrtvog kuta EU-a i međunarodne politike te postala vidljivija. Rekao je i da je dobro da je EU inovirala svoj pristup BiH, pokušavajući pritom ‘zaobići’ njene kronične nedostatke.

“No, pitanje je je li i u kojoj mjeri BiH prihvatila otvorenu ruku EU-a i je li iskoristila sve mogućnosti koje su joj se otvorile. U “formalno-papirnatom” dijelu stvari ne izgledaju loše. Kada su u pitanju njeni  problemi u pogledu eurointegracija, BiH se ne uspijeva “otresti” svoje daytonske složenosti. Možda to zvuči kao tehnički problem, ali činjenica je da je BiH jedina zemlja u procesu pristupanja koja nema definiran i ustanovljen parlamentarni nadzor nad procesom pridruživanja. To je, očito, stoga što daytonske regule koje održavaju zemlju i čine proces pridruživanja jednim od najsloženijih u današnjem svijetu, postaju ozbiljan zid s kojim se suočavaju europske ambicije BiH. S druge strane, nisam siguran da u BiH uopće postoji konsenzus o ulasku u EU. Deklarativno postoji, ali u operativnom smislu se ne događa da politike ujedinjeno prepoznaju neke točke koje treba riješiti i omogućiti zemlji da prelazi iz etape u etapu. Plašim se da unutarnja neslaganja i otpori pojedinih grupa kojima je dobro u daytonskom sustavu proizvode i održavaju jednu vrstu konflikta koja će se u višim fazama itekako osjetiti kao ozbiljna prepreka na daljnjem europskom putu“, kazao je, među ostalim, sugovornik portala Klix.

Govoreći o Rezoluciju Europskog parlamenta o BiH, naveo je da je ona pokušaj usluge BiH da prepozna sve ono što u zemlji treba promijeniti.

“Ne pristupa tu treća županija EU, već bi BiH jednog dana trebala postati 28., 29., 30 ili 31 zemlja članica Unije“, rekao je.

Na pitanje o prijedlogu izmjene Izbornog zakona BiH, koji je u zakonodavnu proceduru uputio HDZ BiH, Picula je odbio komentirati, kako kaže, političke ambicije i motive pojedinih stranaka i političara u BiH. Ali je, pak, naveo da, kad je u pitanju Izborni zakon, manje-više svi politički akteri priznaju da ga treba mijenjati. Pitanje je samo kakvim intenzitetom pojedinci žele da se to i ostvari.

“Kakogod, mislim da bez toga neće biti riješen ogroman deficit koji opterećuje odnose unutar BiH“, smatra on.

Govoreći o tome je li moguć i u kojem obliku neki “Dayton 2“, napomenuo je da o tome ovog trenutka nema konsenzusa.

“Odluke PIC-a očito više nemaju ulogu koju su imale prije 20 godina, što je dobro. Kao što je i uloga visokog predstavnika u BiH sada, manje-više, formalna. To, zapravo, govori da daytonske institucije lagano gube svoj utjecaj na stvarnost u BiH. No problem je u nečem drugom. Europske institucije ili institucije koje trebaju biti oblikovane u pregovorima s Briuxellesom o pitanju ulaska u EU nisu još profunkcionirale u punom kapacitetu, a državne institucije koje postoje očito imaju velike probleme zbog teškog postizanja dogovora između političkih partnera. Tome ne može ‘doskočiti’ nikakva međunarodna konferencija niti postoji, po mome mišljenju, raspoloženje u EU da se organizira neki poseban skup koji bi debatirao o stanju u BiH. Međunarodna konferencija uvijek implicira da u zemlji vlada neko izvanredno stanje koje se mora rješavati nekim izvanrednim političkim lijekovima, što ne bi bilo dobro ni za BiH. Jer, ako postoji SSP, Upitnik, ako postoji volja za članstvom u EU, čemu onda taj put sjeći nekim izvanrednim skupom koji bi naprosto opet doveo do rješenja da BiH nema druge budućnosti do europske. BiH treba pomoći na europskom putu na način da sama rješava vlastite probleme.“, zaključio je Picula.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!