Mostar se sjeća svojih velikana

Svetozar Ćorović bio je srpski književnik iz Mostara. Rođen je 29. svibnja 1875. godine u poznatoj srpskoj trgovačkoj obitelji u Mostaru, gdje je i umro 17. travnja  1919. godine.

Pisao je romane, pripovijetke, drame i pjesme. Njegovi suvremenici – Jovan Dučić i Aleksa Šantić, zajedno sa njim činili su čuvenu kulturnu i književnu mostarsku trojku

U Mostaru će u srijedu i četvrtak, 17. i 18. travnja, biti obilježeno 100 godina od smrti književnika Svetozara Ćorovića.

Obilježavanje, koje organiziraju mostarska “Prosvjeta” i Srpsko pjevačko i kulturno-umjetničko društvo “Gusle”, počet će u srijedu, 17. travnja, u 18.00 sati polaganjem cvijeća na grob Svetozara Ćorovića na pravoslavnom groblju Bjelušine.

U 19.00 sati biti će služen pomen u Staroj crkvi u Mostaru.

Profesor Ranko Popović i sveštenik Radivoje Krulj održat će predavanje o Ćorovićevom životu i djelu u 20:00 sati u Vladičanskom dvoru.

U četvrtak, 18. travnja, u Vladičanskom dvoru u 19.00 sati bit će održana književna večer sa književnikom Ognjenom Pudarom.

Zastupnik u Bosanskom saboru

Svetozar Ćorović bio je srpski književnik iz Mostara. Rođen je 29. svibnja 1875. godine u poznatoj srpskoj trgovačkoj obitelji u Mostaru, gdje je i umro 17. travnja  1919. godine.

Pisao je romane, pripovijetke, drame i pjesme. Njegovi suvremenici – Jovan Dučić i Aleksa Šantić, zajedno sa njim činili su čuvenu kulturnu i književnu mostarsku trojku.

Ostao je zapamćen kao markantna ličnost koja je stasavala u sve ozbiljnijeg pisca. Njemu u čast u Srbiji i Republici Srpskoj dodjeljuje se književna nagrada “Svetozar Ćorović”.

“Ćorovićevi susreti pisaca” tradicionalno se održavaju u Republici Srpskoj.

Svetozar Ćorović je u Mostaru završio osnovnu, a zatim trgovačku školu. Oženio je sestru Alekse Šantića, Persu Šantić. Njegov brat bio je Vladimir Ćorović, poznati srpski povijesničar.

Od 1887. godine objavljivao je radove u mnogim listovima i časopisima: “Golub”, “Neven”, “Bosanska vila”, “Luča”, “Otadžbina”, “Zora” i “Brankovo kolo”. Bio je aktivan član mostarskog društva “Gusle”, ali i na drugim književno-kulturnim poljima.

Za vrijeme aneksijske krize 1908. godine izbjegao je u Italiju. Godine 1910. izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru. Po izbijanju rata 1914. godine, uhapšen je, odveden u taoce, potom mobiliziran i kao vojnik poslan u Mađarsku.

Teško bolestan, vratio se u Mostar 1917. godine i u svom rodnom gradu je i umro, 17. travnja 1919. godine.

Djela  Svetozara Ćorovića

Njegova najpoznatija djela su: “Ženidba Pere Karantana” /1905/, “Majčina sultanija” /1906/, “Stojan Mutikaša” /1907/, “U ćelijama” /1908/, “U mraku” /1909/, “Jarani” /1911/, “Zulumćar” /1913/, “Kao vihor” /1918/, “Među svojima” /1921/; pripovijetke – “Bogojavljenska noć”, “Pod pećinama”, “Na vodi”, “Na Vaskrs” i nekoliko pozorišnih komada kao što su: “Poremećen plan” i “Izdaje  stan pod kiriju” /1899/.

Svojim književnim stvaralaštvom, pripovijetkama, pjesmama, romanima, dramama slikao je stvaran život u Hercegovini, prikazujući ljude svih staleža, vjera i nacionalnosti. Okruženje poznato po tada jakom srpskom nacionalnom sviješću odlikovalo je njegovo stvaralaštvo.

U Mostaru se nalazi spomen-kuća Svetozara Ćorovića.

Piše: Sanja Bjelica Šagovnović,[email protected]

One thought on “Mostar se sjeća svojih velikana

  • travanj 16, 2019 at 11:59 pm
    Permalink

    Fasisticka Austrougarska okupator za kojim neki zale i danas u BIH sto jasno govori kakva je ovo nakaradna drzava.
    SRBI su nekada bili vecinski narod u Mostaru kao i u cijeloj svojoj zemlji BIH.

    Reply

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!