Za Ljevaonicu potrebno oko 25 milijuna maraka, radnici ‘podižu’ papire

S obzirom da je Tužiteljstvo HNŽ-a potvrdilo da provodi istrage o isisavanju novca iz Aluminija, s nestrpljenjem se očekuju prvi rezultati provedenih istraga

Mostarski Aluminij i dalje je ključna tema razgovora po Mostaru, ali i Hercegovini.

Nakon najava i potvrda o istragama koje Tužiteljstvo HNŽ-a provodi o navodnom kriminalu i isisavanju novca iz ugašene mostarske kompanije, glavno pitanje koje opterećuje radnike jeste neizvjesnost oko mogućeg ponovnog pokretanja proizvodnje.

Radnici u neizvjesnosti

Naime, najavljeno je da će u tom slučaju u startu biti osigurana radna mjesta za otprilike trećinu zaposlenika, dakle njih između 200 i 300. S obzirom da je kompanija brojala nešto više od 900 ljudi i da će ‘paljenje’ tvornice ići nekim planiranim redom (prvo Ljevaonica) nije neobično da radnici užurbano traže neke ‘premosnice’. Veliki dio njih nastoji pronaći posao negdje drugo jer jednostavno nemaju vremena za čekanje na pokretanje proizvodnje. Tako je  tridesetak radnika Aluminija u protekla dva dana u administraciji kompanije podignulo uvjerenje o kvalifikacijama, što je jasan znak da traže neko prijelazno, a moguće i trajno rješenje.

Jasno, to je i znak za formirani krizni stožer u kojem sjede predstavnici Uprave, nadzornog odbora, ministrica financija FBiH Jelka Milićević i predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović, da će se proces ‘dizanje’ Aluminija morati ubrzati.

Potraga za financijama

Podsjetimo, već u ponedjeljak je razrađen plan za pokretanje Ljevaonice jer je ona, po mišljenju struke, najjednostavnija za pokrenut.

Ipak, da bi ta misija bila uspješna potrebno je osigurati otprilike oko 25 milijuna maraka, što je sada postavljeno kao prioritet. Nakon toga išlo bi se u planiranje pokretanja Anoda i eventualno zdravog dijela Elektrolize. Krizni stožer je na posljednjem sastanku ustvrdio da to neće biti moguće bez maksimalnog angažmana svih suvlasnika, prije svega Vlade FBiH koja ima 44 posto dionica, isto toliko imaju i mali dioničari dok Vlada R. Hrvatske posjeduje 12 posto dionica. Podsjetimo, Vlada FBiH dala je Aluminiju šest mjeseci vremena da pokuša pronaći rješenje za financijsku konsolidaciju i eventualno ponovno pokretanje proizvodnje. Ukoliko se u tome ne uspije, bit će aktivirana opcija stečaja.  J. S.

3 thoughts on “Za Ljevaonicu potrebno oko 25 milijuna maraka, radnici ‘podižu’ papire

  • srpanj 18, 2019 at 3:36 pm
    Permalink

    Rad ljevaonice nema smisla bez elektrolize.

    Reply
  • srpanj 19, 2019 at 11:09 am
    Permalink

    kako ce im raditi ljevaonica bez elektrolize a elektroliza bez glinice i anoda …. kupovati glinicu i anode a ako ne moze onda tecni aluminijum kupovati…. ili vec gotove proizvode ponovo u ljevaonicu ….

    Reply
  • srpanj 19, 2019 at 12:34 pm
    Permalink

    Glinica se nakon rata kupovala na svjetskom trzistu, jer je Tvornica glinice Mostar u ratu unistena. Ljevaonica je nakon rata modernizirana sa uvecanim kapacitetom za preradu elektrolitickog aluminija. U manjoj kolicini se preradjivao aluminijski odpad.

    Reply

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!