Zapadni Balkan će se načekati do ulaska u EU

Novi povjerenik EU-a za proširenje  bit će Mađar László Trócsányi, a tu dužnost obnašat će idućih 5 godina. Trócsányi će na toj poziciji zamijeniti Johannesa Hahna, koji će u novom sazivu Europske komisije biti zadužen za proračun i administraciju.

To je odluka nove predsjednice Europske Komisije Ursule von der Leyen koja je priopćila imena novih povjerenika koji će predstavljati ovaj izvršni organ Europske Unije u idućih pet godina. Njen prijedlog treba potvrditi Europski parlament.

Dubravka Šuica iz Hrvatske, koja se ranije spominjala u kontekstu ove pozicije, dobila je mjesto potpredsjednice EK-a, a vodit će resor zadužen za demografiju i demokraciju.

Tijekom objave novog sastava Komisije, predsjednica Ursula von der Leyen pohvalila je Šuicu rekavši da dolazi iz ‘najnovije članice EU’. Jedan od ključnih zadataka hrvatske povjerenice bit će vođenje konferencije na temu Budućnosti Europe.

Blizak Orbanu

Iako nije član partije Fides, vladajuće mađarske stranke na čijem čelu je premijer Viktor Orban, Trócsányi  se smatra lojalnom osobom mađarskog premijera.

Kritičari su ga u javnosti znali opisivati i kao “izvršitelja Orbanove volje”.

Prethodno je obnašao dužnost ministra pravosuđa, a u tom je svojstvu prošle godine boravio u BiH, kada se sastao s čelnicima VSTV-a BiH. Trócsányi je tom prilikom izrazio zadovoljstvo što se upoznao sa “složenim pravosudnim sistemom BiH”.

Trócsányi je rođen 6. ožujka 1956. u Budimpešti. Po struci je pravnik, a u svojoj karijeri je bio sudac, diplomat i sveučilišni profesor. Specijalist je za ustavno, europsko i usporedno pravo, a bio je i veleposlanik Mađarske u Luksemburgu i Francuskoj.

Bio je i član Venecijanske komisije Vijeća Europe, a od 6. lipnja 2014. do ove godine bio je ministar pravde Mađarske u vladi Viktora Orbana. U toj vladi podržavao je postavljanje žičane ograde na granici sa Srbijom u jeku migrantske krize kazavši da je to dalo pozitivne rezultate.

Proširene nadležnosti

Nadležnosti povjerenika Laszlo Trocsanyija bile bi proširene. Naime, za razliku od dosadašnjeg povjerenika Johannesa Hahna koji je formalno bio nadležan za “pregovore o proširenju”, budući povjerenik će se baviti direktno pitanjima proširenja. U pismu koja je von der Leyen poslala budućem povjereniku za proširenje stoji da njegova dužnost treba biti zadržavanje perspektive članstva za sve zemlje Zapadnog Balkana.

“Neophodno je da održimo i ubrzamo napredak u idućih pet godina, na osnovu zasluga svake zemlje kandidata, zadržavajuć́i kredibilnu perspektivu budućeg članstva”, stoji u pismu von der Leyen.

Ona u ovom dokumentu potvrđuje da će Europska komisija zadržati preporuku o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Od Laszla Trocsanyija, von der Leyen zahtijeva da radi na ubrzavanju strukturnih i institucionalnih reformi u regiji, sa snažnim fokusom na osnove vladavine zakona, ekonomski razvoj i reforme javne uprave.

“Također bi trebalo podržati sve napore u borbi protiv korupcije širom regije, kao i sve napore u postizanju dobrosusjedskih odnosa i rješavanju bilateralnih sporova”, stoji u njenom pismu.

Kosovo

Osim Trocsanyija koji će se baviti državama Zapadnog Balkana u kontekstu europskih integracija, prilikama u našoj regiji, pogotovo Srbijom i Kosovom će se baviti i dosadašnji španjolski ministar vanjskih poslova Joseph Borell koji je imenovan za visokog EU predstavnika, što je pozicija koju je do sada obavljala Federica Mogherini.

U portfelju Josep Borrella će ostati vođenje dijaloga o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. Europski zvaničnici poručuju da očekuju odblokiranje procesa odmah nakon izbora koji će se na Kosovu održati 6. listopada.

Od nove kosovske vlade, europski zvaničnici očekuju da među prvim odlukama bude suspenzija prošlogodišnje takse od sto posto na uvoznu robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine, što je bio razlog za obustavu pregovora koji su se redovno odvijali u Bruxellesu, piše Radio Slobodna Europa.

Borell je prije nekoliko dana komentirao i moguće proširenje EU-a, što je od krucijalne važnosti za zapadni Balkan. Tada je kazao kako nije važno samo proširenje nego da postojeće članice budu jedinstvenije. Dodao je da se u praski nije pokazalo ispravnim ranije pravilo “što nas je više, to smo jači”.  

S obzirom na te riječi, ali i više nego jasne stavove od ranije iz najjačih zemalja članica EU-a, jasno je kako će se EU u idućem petogodišnjem mandatu više posvetiti sama sebi, reformama i modelima prevladavanja svih kriza. Ne treba sumnjati kako će se tražiti i model vezivanja zapadnog Balkana za EU, ali isti tako ne treba očekivati da će agenda proširenja biti prioritet niti da će iti jedna država iz zapadnobalkanske šestorke u sljedeći pet godina postati dio EU.

Ponajviše što niti jedna nije niti izbliza spremna to biti te će biti potrebne reforme i prilagođavanja EU, ali dijelom zbog stava EU kako bar za sada nema proširenja.

Čeka se potvrda komisije

Novi sastav Europske komisije će dužnost obnašati u mandatu od 2019. do 2024. godine.

Kao što je i definirano Lisabonskim ugovorom, Vijeće Europske unije treba odobriti popis, nakon čega će se on objaviti u Službenom listu EU. Odabrani povjerenici idućih će tjedana održati saslušanje u odborima Europskog parlamenta nadležnima za portfelj kojeg im je alocirala Ursula von der Leyen. Nakon što zastupnici Europskog parlamenta daju svoju suglasnost s cijelim sastavom Kolegija povjerenika, Europsko vijeće i formalno imenuje Komisiju, u skladu s prethodno definiranim procedurama Lisabonskog ugovora.

J. S.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!