Zemlje zapadnog Balkana dobivaju jasan vremenski okvir i metodologiju budućih pregovora

Nakon godine koja je proces proširenja vratila nekoliko koraka unazad sa velikom nestrpljenjem se očekuje da Europska komisija predstavi novu metodologiju proširenja, jasno je iskomunicira s zemljama kandidatima te otkoči taj proces.

Naime, jedna od zemalja koja je blokirala početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom bila je Francuska čiji predsjednik Emmanuel Macron ne krije da se mora donijeti nova metodologija proširenja, reformirati sama Unija a tek onda ići u nova proširenja.

U izjavama oko eventualnog proširenja vrlo su suzdržani svi EU dužnosnici te i dalje najviše govore o partnerstvu, europskoj perspektivi a rijetko koriste riječ proširenje. Nešto otvoreni bio je hrvatski premijer Andrej Plenković.

– Hrvatsko predsjedništvo će kroz zagrebački samit u svibnju zemljama zapadnog Balkana dati jasnu europsku perspektivu, jasan vremenski okvir, ali i metodologiju budućih pregovora, rekao je Plenković.

Mnogo pitanja, malo odgovora

Nakon mnogo upitnika a malo odgovora upravo ova rečenica budi nadu. Jasno je kako nakon stava Francuske, Danske, Nizozemske ali i nekih drugih zemalja EU institucije nemaju drugog izlaza nego tražiti nova rješenja koja će zadovoljiti sve strane. Velike kritike svih drugih zemalja članica, SAD-a ali i sa zapadnog Balkana jasan su znak kako je Macron napravio povijesnu grešku, ali je u jednoj stvari itekako u pravi – Unija vapi za promjenama, novim temeljnim ugovorom, novom metodologijom proširenja, približavanja žiteljima, jačanu uloge u globalnom svijetu…

Međutim, još uvijek su mnoge stvari za zemlje zapadnog Balkana su nejasne – što će primjerice biti sa Crnom Gorom koja je uvjerljivi lider na EU putu te polako ide ka zatvaranju svih poglavlja pregovora? Hoće li sada ta zemlja novom metodologijom, koja će biti i reverzibilna, biti vraćena nekoliko koraka unazad a ne svojom krivicom? Srbija je također počela sa otvaranjem i zatvaranjem poglavlja pa se dužnosnici i žitelji te zemlje pitaju što će biti dalje? I dok je uvjetovanje na EU putu strogo ali pravedno, jasno je kako ono mora biti osvježeno jer ga malo tko više ozbiljno shvaća, naročito u turbulentnim globalnim događanjima.

Ispravnim se čini i to da se oni koji rade na reformama i promjenama moraju biti nagrađeni, a oni koji ne rade ništa sada se mogu vratiti i nekoliko koraka unazad ali je nejasno na koji način će se sve to odnositi na zapadnobalkansku šestorku s obzirom da su sve zemlje u različitim etapama. Povijesni solunski samit 2003. godine ponudio je jasnu europsku perspektivu i “princip regate” a ne “princip konvoja”, koji je znači da će u članstvo oni koji ispunjavaju uvjete a ne svi skupa i to se ne bi smjelo mijenjati. U suprotnom, kako žiteljima Crne Gore objasniti da bez obzira što sve uvjete ispunjavaju ipak ne mogu u EU i moraju čekati primjerice Kosovo?

BiH sama na dnu

Plenković je i intervju za medije u Francuskoj još kazao da se očekuje predstavljanje prijedloga o određenim modifikacijama metodologije pregovaračkog procesa i dodatno izvješće o napretku Sjeverne Makedonije i Albanije. Nada se da će to dovesti do postizanja političkog rješenja i vratiti povjerenje tih dviju zemalja prije zagrebačkog samita. Dakle, iz činjenice da BiH malo tko u EU više i spominje, kako se u programu predsjedavanja Vijećem EU od strane Hrvatske spominjemo tek u jednoj rečenici, te nepobitnoj činjenici da ne radimo ništa na onome što je EU stavila pred nas čini se da ćemo novo  metodologijom mi biti prvi koji ćemo ići unatrag na EU putu.

U ovom trenutku smo uz Kosovo uvjerljivo na začelju tog puta, a ukoliko međunarodna zajednica uspje uz Srbiju i Kosovo naći rješenje za promjene između te dvije zemlje, nema sumnje da ćemo ostati sami na dnu. U ovom trenutku se itekako neizvjesnim čini hoćemo li i u svibnju ove godine dobiti status kandidata iako su najpesimističnije najave govorile da ćemo ga imati do kraja 2019. Sama ta činjenica govori da u BiH puta ka EU malo koga zanima i da se većina političkih elita trudi uništiti i ono malo dobroga što smo uradili do sada. A kada ne želimo sami sebi pomoći to za nas ne može učiniti nitko drugi. Ukoliko stvari gledamo iz optimističnijeg kuta pa u prvoj polovici godine i dobijemo kandidatski status, početak pravog posla na EU putu, a to su pregovori, godinama je daleko, što priznaju i političari iz naše zemlje.

I dalje ćemo, dakle, gledati kako drugi iz regije ipak napreduju i idu naprijed a mi taborimo u mjestu a nerijetko idemo unazad.

Piše: Dragan Bradvica, [email protected]

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!