Zločin iz strasti i ljubomore: U samo nekoliko mjeseci ubijeno šest žena

Čak 70,6 posto žena u BiH je tokom odraslog života bilo bar u nekom trenutku izloženo nekom od oblika nasilja (fizičkom, psihičkom, seksualnom ili ekonomskom). Ipak, samo 5,5 posto žena sa iskustvom nasilja se obratilo određenoj instituciji za pomoć

Danas se u svijetu obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Istraživanja pokazuju da je u BiH svaka druga žena nakon 15. godine iskusila neki oblik nasilja, što ukazuje na ozbiljnost ovog problema. Nažalost, samo u ovoj godini, točnije u samo nekoliko mjeseci, strane crne kronike ispunile su vijesti o ubojstvima ili pokušajima ubistava u kojima su žrtve žene, a koje su život tragično izgubile od bivših partnera, a kao motiv ubojstva navode se zločini iz strasti i ljubomore.

Smrt nasilnim putem

Ljetos je hotelu na Vracama ubijena recepcionerka. Ubio ju je gost hotela s kojim je navodno bila u vezi, a koji je nakon ubistva počinio samoubojstvo. Irmu Forić, dugogodišnju sekretaricu u Graničnoj policiji BiH ubio je nevjenčani suprug Senad Basarić iz Mostara u rujnu ove godine. Uviđajem je utvrđeno da je smrt nastupila nasilnim putem. Basarić je neko vrijeme bio u bekstvu, te je u konačnici uhapšen i nalazi se u pritvoru.

Sumeju Dedović (24) iz Goražda u oktobru ubio je momak ispred ugostiteljskog objekta u sarajevskom naselju Stup, rano ujutro. Uhapšen je 26-godišnjeg Edvin Avdić koji se nalazi u pritvoru. Sanelu Trstenu u Nedžarićima je početkom ovog mjeseca ubio Nedžad Čaušević. Nakon što je ubio Sanelu koja je tog jutra krenula na posao, Čušević se uputio do porodične kuće gdje je ostavio svoj automobil, a onda se ubio.

Devetog studenog u obiteljskoj kući u Istočnom Sarajevu pronađena su beživotna tijela supružnika K. B. i S. B. U ovom tragičnom događaju supružnik je ubio suprugu, a potom sebe iz sada nepoznatih razloga.

Misteriozna smrt Lane Bijedić

U pucnjavi koja se dogodila 20. studenog u ulici Kujundžiluk na Baščaršiji ranjena je M.M. (42) u noge i glavu, a njen napadač je pobjegao. Ranjena žena se srećom nalazi van životne opasnosti, a ubrzo je zbog pokušaja ubojstva uhapšen M.K. (42). 

Nedavno je BiH zgrozila vijest o ubojstvu mlade Mostarke Lane Bijedić, a njena smrt I tragično okončan život je I dalje nepoznanica, ne zna se tko je počinitelj…

Nasilje u obitelji, kao jedan od najvećih izazova bh. Društva, je problem koji je izašao iz privatne u javnu sferu. U cilju adekvatnog odgovora na ovaj problem usvojeni su entitetski zakoni o zaštititi od nasilja u obitelji i strategije na nivou države i entiteta. Međutim,  u Bosni i Hercegovini nasilje u obitelji i dalje je u porastu, a prema dostupnim podatcima nevladinih organizacija u BiH, svaka druga žena u našoj zemlji doživjela je neki oblik nasilja od strane svog partnera.

Patriijahal odnos

U našem društvu je ukorijenjen patrijarhalan odnos i tradicionalan stav prema ovom problemu, a kao građani nerado o tome razgovaramo. Mnogi problemi nastaju i zbog činjenice kako ljudi ne prepoznaju nasilje, ali i nedovoljno rade na prevenciji u borbi protiv rodnog nasilja nad ženama, jer sama žrtva sebe često ne prepoznaje kao žrtvu i ne prijavljuje nasilje, te nisu upoznate sa načinom kako se mogu zaštititi.

Činjenica je da je ekonomsko zlostavljanje žene put ka svakom drugom obliku zlostavljanja. Žene su često ekonomski zavisne od svog partnera, pa tako čak 70% žena žrtava nasilja se vraća nasilniku.

Nezrelost društva i pojedinaca i dalje pokazuju koliko su mnogi često nijemi na sveprisutnost nasilja nad ženama. 

Malo žena se javlja za pomoć

Prema istraživanju o rasprostranjenosti i karakteristikama nasilja prema ženama u BiH, čak 70,6 posto žena je tokom odraslog života bilo bar u nekom trenutku izloženo nekom od oblika nasilja (fizičkom, psihičkom, seksualnom ili ekonomskom). Ipak, samo 5,5 posto žena sa iskustvom nasilja se obratilo određenoj instituciji za pomoć, odnosno svaka četvrta žrtva nasilja je prijavila nasilje nadležnim institucijama. 

Ovaj podatak potvrđuje, između ostalog, da su žene smatrale da im pomoć nije potrebna (u 62,5 posto slučajeva), najvećim dijelom iz neprepoznavanja sebe kao žrtve, neprepoznavanja određene vrste nasilja (naročito seksualnog i ekonomskog u partnerskim odnosima), te različitih, mahom tradicionalnih i patrijarhalnih opravdanja za nasilje. B.K.

error: Content is protected !!